hrvatski

Prisilne hospitalizacije na Zavodu za urgentnu psihijatriju KBC Rijeka - sociodemografski i medicinski pokazatelji u dva ispitivana razdoblja

Sa stajališta zaštite ljudskih prava, prisilne hospitalizacije psihijatrijskih bolesnika predstavljaju veliki problem. Donošenje Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, koji je u primjeni od 1. siječnja 1998. godine predstavlja značajan napredak u zaštiti i unapređenju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. U ovom istraživanju koje je provedeno na Zavodu za urgentnu psihijatriju, Klinike za psihijatriju, KBC Rijeka, s ciljem utvrđivanja sociodemografskih i medicinskih značajki duševnih bolesnika koji su prisilno hospitalizirani, obuhvatili smo dva ispitivana razdoblja otkako se primjenjuje Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Prvo ispitivano razdoblje obuhvaća vremenski period od 1998. do 2000. godine, odnosno period neposredno nakon donošenja zakona, a drugo ispitivano razdoblje obuhvaća period od 2012. do 2014. godine, odnosno period kada je navedeni zakon naveliko bio u primjeni. Dobiveni rezultati pokazuju da je u drugom ispitivanom razdoblju značajno smanjen broj prisilnih hospitalizacija čemu su doprinijele izmjene zakona i dugogodišnje iskustvo u njegovoj primjeni. Prema sociodemografskim značajkama muškarci i osobe koje nemaju zasnovanu bračnu zajednicu su češće prisilno hospitalizirani u oba ispitivana razdoblja. Značajno dužu hospitalizaciju imali su prisilno hospitalizirani pacijenti u prvom ispitivanom razdoblju, kao i prema statusu otpusta gdje su češće otpuštani kući. Najučestalije medicinske dijagnoze u oba ispitivana razdoblja su one iz skupine bolesti ovisnosti F10-F19 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja zbog uporabe psihoaktivnih tvari i dijagnoze iz skupine F20-F29 Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji.

duševne smetnje; prisilna hospitalizacija; učestalost; ljudska prava

nije evidentirano