hrvatski

Hrvatske glagoljske inkunabule: kulturološke, tekstološke, jezične i tipografske odrednice

U radu se predstavljaju izabrane atribucije hrvatskoglagoljskih inkunabula, a osobita se pažnja pridaje dosadašnjim raspravama o mjestu izdanja prvotisaka dviju temeljnih liturgijskih knjiga – Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. i Brevijara po zakonu rimskoga dvora iz 1491. U drugom dijelu rada prikazat će se stanje istraživanja u okviru tipografske analize Misala iz 1483. Riječ je o nerijetko zapostavljenoj, a važnoj – ponekad i ključnoj – sastavnici cjelovite analize svake tiskane knjige, osobito glagoljskih inkunabula kao raritetnih i informacijski nepotpunih izdanja. U radu će se u širem smislu ocrtati kulturnopovijesno ozračje nastanka glagoljskog tiska u drugoj polovici XV. stoljeća, a po predstavljanju odabranih odrednica inkunabula, istaknut će se značaj istraživane sastavnice fenomena hrvatskoga glagoljaštva i glagolizma i njezin udio u razumijevanju i vrednovanju hrvatske književno-jezične i kulturne povijesti uopće. Sintetski pristup temama hrvatske inkunabulistike važan je i s obzirom na zastupljenost nastavnih tema i jedinica o hrvatskoglagoljskim inkunabulama u visokoškolskoj nastavi. Nastavni plan i program kroatističkih i srodnih studija (informatologija – induktivna perspektiva povijesti knjige i socijalne povijesti knjige) obuhvaća kolegije o staroslavenskom jeziku i hrvatskom glagoljaštvu u okviru kojih studenti upoznaju temeljne filološke, tekstološke, tipografske i druge osobitosti prvih tiskanih knjiga te prosuđuju o njihovu značaju za hrvatsku kulturnu i jezično-pismovnu povijest.

Brevijar(1491); hrvatsko glagoljaštvo; hrvatske glagoljske inkunabule; Misal(1483); tipografska analiza

nije evidentirano