hrvatski

Hrvatske književnice 19. stoljeća i njihova recepcija u hrvatskoj književnoj historiografiji

Rad Hrvatske književnice 19. stoljeća i njihova recepcija u hrvatskoj književnoj historiografiji donosi pregled književnica koje su djelovale tijekom književno-stilskih razdoblja romantizma i realizma u hrvatskoj književnosti i koje su pisale hrvatskim jezikom. Za razliku od prethodnih razdoblja zamjetan je veći broj žena koje sudjeluju u književnoj produkciji toga doba, pa su se na temelju članaka iz devetnaeststoljetne periodike pokušale utvrditi društvene okolnosti u okviru kojih žene književno djeluju, njihov društveno-kulturni položaj te motivi i poticaji za književni rad. U radu su u zasebnim poglavljima obrađene književnice: Ana Vidović, Dragojla Jarnević, Ana Vrdoljak, Jagoda Brlić, Milka Pogačić i Ivka Kralj, a analize njihovih opusa pokazale su da je njihov književnopovijesni značaj veći od onoga određenoga spolom, što je prethodno zamijećeno kao temeljni diskurs njihova predstavljanja u hrvatskoj književnoj historiografiji. Tako možemo govoriti o uvođenju novih motiva i tema te njihovoj originalnoj obradi u okviru onodobne hrvatske književnosti i to mahom kod svih književnica, o Ani Vidović kao autorici prvoga romantičnoga spjeva ili Dragojli Jarnević kao autorici jednoga od prvih romana u novijoj hrvatskoj književnosti, o činjenici da su prve uspjele u nakani pridobivanja čitateljske publike, ispunivši time jednu od najvažnijih zadaća svoga doba, prve u epske forme uvode nove teme, drugačije od uobičajenih hajdučko-turskih (Vidović i Jarnević), okreću se i suvremenim temama i prvim pokušajima psihologizacije likova (Jarnević), tematiziraju žensko pitanje u okviru društveno općeprihvaćenih rodnih uloga (Jarnević, Brlić, Pogačić, Kralj), ali i prepoznaju djecu kao značajnu čitateljsku publiku i okreću se književnosti za djecu (Jarnević, Pogačić). U radu je posebna pozornost posvećena analizi recepcije navedenih književnica u hrvatskoj književnoj historiografiji, koja je pokazala nepostojanje usustavljenoga korpusa književnica, izostanak većine njih iz književnopovijesnih sinteza, nesuglasja u interpretacijama, ali i brojne faktografske i interpretativne netočnosti koje su se u radu pokušale ispraviti.

hrvatske književnice; 19. stoljeće; recepcija; hrvatska književna historiografija; hrvatski književni časopisi

nije evidentirano