hrvatski

PREHRANA I STAVOVI STUDENATA U NASTAJANJU KARDIOVASKULARNIH BOLESTI

Kardiovaskularne bolesti su u samom vrhu vodećeg uzroka smrti današnjice, pa i u Hrvatskoj. Povećani rizik za obolijevanje je u lošoj svakodnevnoj prehrani, lošim navikama i manjku fizičke aktivnosti. Metodologija: Istraživanje je provedeno putem ankete, s ciljem da se dobiju kvantificirani rezultati studenata o prehrambenim navikama i posljedicama istih. Postavljena hipoteza je da neadekvatno konzumiraju hranu i nisu svjesni svojih prehrambenih navika i posljedica. Rezultati: Broj anketiranih studenata je 134 u dobi od 18-33. Njih 22 žive sami, 89 s roditeljima i 23 s partnerom. Svaki dan doručkuje 46%, a dnevni unos tekućine više od 2 l, kao i manje od 2 l, je kod 50% ispitanika. Podaci pokazuju konzumaciju brze hrane, crvenog mesa, soli i pekarskih proizvoda više, a ribe, voća, povrća manje od preporuke u većine ispitanika. Zadnji obrok iza 18, 00 sati je kod 53% ispitanika. Rasprava: Rezultati potvrđuju hipotezu, a razlog takove prehrane 52% vidi u tome što im je najdostupnija i njih 31% smatra da takova prehrana doprinosi njihovom zdravlju, dok su 51% ipak zabrinuti zbog posljedica koje prehrana može imati na njihovo zdravlje. Dugotrajna neuravnotežena prehrana najčešće dovodi najprije do poremećaja (povišene masnoće i šećera), koji, ukoliko se prehrambene navike i način života ne promijene, dovode do pojave raznih bolesti, pa i kardiovaskularnih bolesti.

kardiovaskularne bolesti ; nepravilna prehrana

nije evidentirano