hrvatski

Da' da mu kugodi novelu učinimo! Analiza Novele od Stanca Marina Držića iz folklorističke, kulturnoantropološke i teatrološke perspektive

U radu se analizira pirna drama (komediola) Novela od Stanca Marina Držića izvedena 1550. godine na piru dubrovačkoga plemića Martolice (Bartula) Vidova Džamanjića i Anice Kabužić, a objavljena 1551. godine. Ova jednočinka u sedam prizora, pisana dvostruko rimovanim dvanaestercem, promatra se iz folklorističke, etnološke, kulturnoantropološke, književnoantropološke, imagološke i teatrološke perspektive. Uz analizu i tumačenje folklornih elemenata, elemenata mogućih mitova, kultova i predaja (čije su tragove u tom djelu spominjali i/ili interpretirali istraživači M. Kombol, V. Foretić, N. Bonifačić Rožin, F. Švelec, L. Košuta, F. Čale, N. Kolumbić, I. Lozica, D. Fališevac, S. P. Novak, L. Paljetak, P. Kolendić, B. Vodnik i mnogi drugi), analiziraju se prostor drame i dvije izvedbi na Dubrovačkim ljetnim igrama: 1952. godine u režiji Marka Foteza i 1971. godine u režiji Tomislava Durbešića. Pregledom snimke kazališne predstave iz Arhiva Hrvatske radiotelevizije i potrebnih podataka, dokumenata i fotografija iz Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta u Zagrebu analiziraju se prostori izvedbi koji se povezuju s razvojem Dubrovačkih ljetnih igara. Objašnjava se i međuodnos umjetničkoga i folklornoga teatra, odnosno interakcija velike i male tradicije u razdoblju renesanse. Prožimanje materijalnih i simboličkih/simboličnih prostora ukazat će i na konstrukciju kolektivnoga i/ili pojedinačnoga identiteta te na kulturnoantropološku distinkciju Ja/Drugi, odnosno Mi/Oni. U radu se pokušava ponuditi prikaz Držićeve višeznačnosti, mogućnosti čitanja i različitih pristupa ovoj drami hrvatskoga kanonskog književnika.

Marin Držić; Novela od Stanca; interdisciplinarnost; kulturna tradicija; prostor

nije evidentirano