hrvatski

Stari Grad između dva svjetska rata: Ekonomija bez poleta

Stari Grad na otoku Hvaru krajem 19. i početkom 20. stoljeća obilježavaju recesivna gospodarska kretanja, uzrokovana niskim cijenama vina zbog Vinske klauzule (1892.-1904. g.) i pojave filoksere u Starogradskome polju 1908. godine. Stari Grad početkom 20. stoljeća ostaje bez vlastite flote teretnih jedrenjaka i nekadašnjih unosnih zarada na žitaricama u Crnome moru i soljenom ribom kod Pelagijskih otoka. Urušavanje pomorskih aktivnosti u gradu osjetilo se u širem smislu, jer su prestala s radom i dva brodogradilišta (Aviani i Babare na Prikome) a od 1904. godine Lučki ured nije izdao ni jednu Pomorsku knjižicu. Prvi svjetski rat Stari Grad je dočekao demografski oslabljen, već 1910. godine pada na 2.469 stanovnika, što je bila posljedica pojačanog trenda iseljavanja u prekomorske zemlje. O tim promjena, s očitim posljedičnim intenzitetom u međuratnom razdoblju već su pisali i tadašnji suvremenici istih zbivanja, podsjećajući, kako nekadašnji živahni i bogati pomorski Stari Grad ekonomski propada i postaje uglavnom poljodjelska varoš, i kako iseljenici koji se vračaju u svoj zavičaj nakon četrdeset godina bolno osjećaju ovu promjenu.

Stari Grad; recesivna gospodarska kretanja; međuratno razdoblje; depopulacijski procesi

Organizator: Muzej Staroga Grada i Gradska knjižnica i čitaonica u Starom Gradu