hrvatski

Utjecaj edukacije na suradljivost zdravstvenog osoblja u higijeni ruku u OŽB Požega

Cilj istraživanja bio je utvrditi postoji li razlika u suradljivosti pri higijeni ruku u zdravstvenih djelatnika nakon provedene edukacije. Ispitanici i metode. Istraživanjem su obuhvaćene tri skupine zdravstvenih djelatnika: medicinske sestre, fizioterapeuti i laboranti. Opservirani su postupci higijene ruku zdravstvenih djelatnika prije i poslije edukacije o mjerama pravilne higijene ruku. Prikupljeno je 473 opservacija higijene ruku prije edukacije i 613 opservacija nakon edukacije. Za utvrđivanje razlika među proporcijama između dvaju nezavisnih uzoraka (broj indikacija prije i poslije edukacije) rabio se χ²-test i Fisherov egzaktni test. Za ocjenu značajnosti dobivenih rezultata odabrana je razina značajnost α = 0.05. Rezultati. Prije provedene edukacije zdravstveni su djelatnici provodili higijenu ruku: pranje ruku u 142 (54, 4 %) slučaja, a higijensko utrljavanje kao metodu higijene ruku primjenjivano je u 119 (45, 6 % ) slučajeva. Nakon edukacije za značajno manje indikacija, njih 45 (9, 3 %), provedeno je higijensko pranje, a značajno je više, 438 (90, 7 %), provedeno higijenskih utrljavanja (Fisherov egzaktni test, p<0, 001). Prije aseptičnog zahvata bez provedene su higijene ruku 124 (51, 2 %) slučaja, značajno više prije edukacije (Fisherov egzaktni test, p<0, 001). Postupci higijene ruku prije izvođenja aseptičnog postupka nakon edukacije evidentirani su u 93 (57, 4 %) slučaja. Prije edukacije nema značajne razlike u suradljivosti pri higijeni ruku prema zanimanju zdravstvenih djelatnika. Poslije edukacije značajno više laboranata provodi higijenu ruku (Fisherov egzaktni test, p=0, 046).

higijena ruku ; suradljivost ; higijensko pranje ; higijensko utrljavanje ; medicinske sestre ; laboranti ; fizioterapeuti

nije evidentirano