hrvatski

Elektrokemijska redukcija europija(3+) pri rastućim koncentracijama anorganskih soli

U literaturi postoji više radova u kojima se rezultati spektroskopskih mjerenja interpretiraju kao povećanje hidratacijskog broja Eu3+ pri smanjenju aktiviteta vode u kloridnim i perkloratnim otopinama. Kako je to u suprotnosti sa svim poznatim zakonitostima pojava se može smatrati potvrđenom samo ako isti zaključak proizlazi iz primjene drugih, posve neovisnih tehnika. Zato je spomenuti efekt potaknuo (pre)ispitivanje polarografske redukcije europija(3+) u uvjetima postepene promjene aktiviteta vode premda nije jasno kako bi se trebao manifestirati pri elektrokemijskim mjerenjima. Primjenom pravokutnovalne voltametrije (SWV) i dc polarografije elektrodni je proces praćen u širokom rasponu koncentracija NaClO4, NaCl, NaBr i LiNO3 kao i u smjesama NaClO4 + NaBr, NaBr + NaI, NaClO4 + Mg(ClO4)2 konstantne jonske jakosti (μ = 1 mol/L). Kao i u spektroskopiji europij(3+) je, u usporedbi s drugim metalnim ionima, ponovo pokazao posve atipično ponašanje s tim da su u oba slučaja rezultati dobiveni u kloridnim i perkloratnim otopinama bili vrlo slični. (U pravokutnovalnoj voltametriji to se odnosi na promjenu visine, potencijala i poluširine signala te veličinu “gornjih” i “donjih” struja.) Među više neobičnih ovisnosti može se npr. spomenuti izraziti pomak potencijala vrha prema pozitivnijim potencijalima, opažen pri koncentracijama NaClO4 većim od 1 mol/L koji ne odgovara ubrzanju inače ireverzibilnog procesa. U usporedbi s kloridnim i perkloratnim otopinama ovisnost voltametrijskog odziva o koncentraciji elektrolita nešto je drugačija u slučaju bromida i jodida (zbog ubrzanja elektrodnog procesa koji “premoštenjem” uzrokuju adsorbirani ioni halogenida) te nitrata koji, za razliku od ostalih spomenutih aniona, s europijem stvaraju “prave” tj. “unutrašnje” komplekse. Ostaje upitno mogu li se spomenute male razlike upotrijebiti u dijagnostičke svrhe kad je riječ o rjeđe korištenim elektrolitima i tako razlikovati “inertne”, adsorbirane i kompleksirajuće anione. Također, dodatna istraživanja traži problem “anomalne” hidratacije europija (3+) tj. uzroka atipičnih rezultata dobivenih tokom spektroskopskih i voltametrijskih mjerenja. 1. H. Kanno and H. Yokoyama, Polyhedron 15(1996)1437-1441 i citirane reference.

europij; voltametrija; elektrolit; hidratacija

nije evidentirano