hrvatski

Korpusno-kontrastivni pristup u analizi funkcionalnih stilova i prijevoda

Istraživanja temeljena na korpusu pokazala su da se izvornici razlikuju od prevedenih tekstova i da neovisno o jeziku dijele neke zajednička obilježja. Radi li se o univerzalnim obilježjima prijevoda ili samo o općenitim sličnostima, još se raspravlja. Provedena su i mnogobrojna istraživanja o razlikama u funkcionalnim stilovima u izvornicima i prijevodima na istome jeziku i među različitim jezicima. Cilj je ovoga rada predstaviti novu metodologiju u istraživanju funkcionalnih stilova i univerzalnih obilježja prijevoda na primjeru analize zakonodavnopravnoga stila hrvatskoga i talijanskoga jezika. Metodologija je nastala iz spoja metodologije analize registra prema Biberu (1995) i analize univerzalnih obilježja prijevoda te zahvaljujući primjeni korpusnog i kontrastivnog pristupa. Temeljni preduvjeti za analizu registra prema Biberu (1995) su: komparativni pristup, kvantitativna analiza i reprezentativni uzorak. Kako bi se zadovoljili navedeni uvjeti istraživanje je provedeno na šest različitih računalnih korpusa odnosno četiri vrste korpusa za oba jezika: (1) Hrvatski nacionalni korpus (HNK v 3.0) i (2) Corpus di Italiano Scritto (CORIS) ; (3) specijalizirani dvojezični usporedivi korpus (potkorpusi HNK v3.0 i CORIS-a) ; (4, 5) jednojezični usporedivi korpusi izvornika i prijevoda na istome jeziku (6) i usporedni korpus hrvatskih i talijanskih prijevoda. Više o korpusima u Tadić (2009) i Rossini Favretti i dr. (2002). U istraživanju se koristio hibridni pristup: istraživanje je bilo vođeno korpusom, ali je korpus bio označen na razini vrsta riječi i lema. Osim prethodnih istraživanja, na odabir jezičnih obilježja koja su podvrgnuta kvantitativnoj analizi utjecali su i primarni podatci dobiveni iz korpusa. Odabrana su jezična obilježja kvantitativno analizirana i statistički obrađena na leksičkoj i gramatičkoj razini među svim korpusima i dvama jezicima. Predstavljeni se teorijsko- metodološki okvir može koristiti u istraživanjima univerzalnih obilježja prijevoda te funkcionalnih stilova na jednojezičnoj i na višejezičnoj razini, a rezultati ovoga rada nadopunjuju dosadašnje spoznaje o zakonodavnopravnome stilu hrvatskoga i talijanskoga jezika te općenito spoznaje iz kontrastivne lingvistike iz jedne nove perspektive za hrvatsko-talijanski jezični par. Corpus based translation studies has shown that a translated text differs from a non-translated text and that, independently of the language, translations share some properties. Whether absolute universals exist or just general tendencies in translated texts is still largely debated. Research has also been conducted on the differences between registers in translated and non-translated texts in the same language and across languages proposing different methodological approaches. This paper aims to illustrate a new methodology for the study of registers and translation universals, on the example of the legislative register analysis of Croatian and Italian. The methodology combined the methodology of the register analysis (Biber 1995) and the analysis of translation universals and it is opened up by the use of a corpus and contrastive approach. The basic requirements for the register analysis according to Biber (1995) are the comparative approach, the quantitative analysis and a representative sample. In order for these requirements to be met, six corpora belonging to four different corpus types are employed for the study ; reference corpora for both languages: (1) Croatian National Corpus (HNK v 3.0) and (2) Corpus di Italiano Scritto (CORIS) ; (3) specialized bilingual comparable corpus in both languages (subcorpora of HNK v3.0 and CORIS) ; (4, 5) monolingual corpora of original documents and translations in the same language used as comparable corpus and a (6) parallel corpus consisting of Croatian and Italian translations. For the description of corpus parameters for HNK see Tadić (2009) and for CORIS Rossini Favretti et al. (2002). The approach adopted in this study is a hybrid one, without an ‘a priori’ established theoretical framework, but the corpora are annotated at part of speech (PoS) and lemma level. Linguistic feature selection for the quantitative analysis follows previous studies, and is driven by primary corpus obtained data. Linguistic features at both lexical and grammatical level are quantitatively analysed and statistically evaluated among all the corpora and the two languages in question.

Korpusna lingvistika; Znanost o prevođenju temeljena na korpusima; Kontrastivna lingvistika temeljena na korpusima; analiza funkcionalnih stilova

nije evidentirano