hrvatski

Izazovi novih psihoaktivnih tvari

Nove psihoaktivne tvari predstavljaju pojavu koja unatrag 20-tak godina privlači pažnju sve većeg broja znanstvenika, stručnjaka i kreatora politika. Riječ je o spojevima koji oponašaju učinke klasičnih droga, a koji nisu obuhvaćeni UN Jedinstvenom konvencijom o opojnim drogama iz 1961. godine niti UN Konvencijom o psihotropnim tvarima iz 1971. godine (Council of the European Union, 2005 ; UNODC, 2015). Na tržištu se nalazi veliki broj skupina novih psihoaktivnih tvari, a među najčešće identificiranim spominju se sintetski kanabinoidi i sintetski katinoni (EMCDDA / Europol, 2015 ; Evans-Brown i sur., 2015 ; UNODC, 2015). Proizvodi koji sadrže nove psihoaktivne tvari nerijetko se krivo deklariraju te se prodaju putem Interneta i u specijaliziranim trgovinama, tzv. smart shopovima kao legal high proizvodi, istraživačke kemikalije, nadopune prehrani te dizajnerske droge i lijekovi (Brandt, King i Evans-Brown, 2014 ; EMCDDA / Europol, 2015 ; Evans-Brown i sur., 2015). Na svjetskoj razini ne postoji sustavno praćenje novih psihoaktivnih tvari, dok je u Europskoj uniji 2005. godine temeljem Odluke Vijeća 2005/387/JHA (Council of the European Union, 2005, 32) ustrojen EU Sustav ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari (King i Sedefov, 2007). U okviru ovog Sustava identificirano je preko 450 novih tvari, među kojima su 134 sintetska kanabinoida (EMCDDA / Europol, 2015). Unatrag nekoliko godina, pojava novih psihoaktivnih tvari bilježi se i u Hrvatskoj, stoga je Vlada Republike Hrvatske u studenom 2007. godine usvojila Protokol o Sustavu ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Republici Hrvatskoj koji omogućava pravovremenu razmjenu informacija o novim pojavama među svim relevantnim dionicima. Glavni izvor informacija predstavljaju podaci o identificiranim novim psihoaktivnim tvarima Ministarstva unutarnjih poslova. U to, pažnja se posvećuje i praćenju Interneta i smart shopova, provedbi istraživanja uporabe novih psihoaktivnih tvari, prikupljanju podataka iz zdravstvenog sustava te informacijama programa smanjenja šteta. Jedan od temeljnih odgovora na ovu pojavu uključuje stavljanje navedenih tvari na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (Narodne novine broj 10/2016), što je u nadležnosti Ministarstva zdravlja. Nadalje, pravovremeno informiranje partnera Sustava ranog upozoravanja postiže se mjesečnim izvješćima te omogućavanjem pristupa Bazi novih psihoaktivnih tvari koja je ustrojena pri Uredu za suzbijanje zlouporabe droga. S obzirom na to da je riječ o nedovoljno istraženim pojavama čija se dinamika na tržištu mijenja velikom brzinom i koje predstavljaju javno-zdravstvene rizike (EMCDDA / Europol, 2015), potrebno je promišljati, planirati i provoditi odgovarajuće odgovore u području smanjenja ponude i potražnje ovih tvari. Uz zakonsku kontrolu i onemogućavanje / reguliranje njihove prodaje u specijaliziranim trgovinama, osobito je važno usmjeriti se na smanjenje šteta i zdravstvenih rizika povezanih s novim psihoaktivnim tvarima, kao i na istraživanja čimbenika koji doprinose njihovom konzumiranju.

Nove psihoaktivne tvari,

Publikacija je nastala u sklopu projekta “Cjelovit pristup liječenju te socijalnoj i ekonomskoj reintegraciji ovisnika o drogama - CLOUD”, koji je sufinanciran iz Instrumenta pretpristupne pomoći u okviru Operativnoga programa IPA Slovenija-Hrvatska 2007. – 2013. Europske unije. Sažetak na hrvatskom i na slovenskom jeziku dostupan je na poveznici http://www.zzjzpgz.hr/programi/IPA/zbornik%20povz etkov.pdf