hrvatski

Kolokacije kao sastavnica leksičke kompetencije u hrvatskom kao inom jeziku

Razvoj kolokacijske kompetencije, kao sastavnice leksičke kompetencije, kod neizvornih govornika jedan je od temeljnih, ali i najzahtjevnijih ciljeva nastave inoga jezika (J2) s obzirom na to da kolokacije pridonose fluentnosti i prirodnijoj komunikaciji na J2 (Borić, 2004). O razvoju se kolokacijske kompetencije u hrvatskom kao inom jeziku (HIJ) još uvijek nedovoljno zna (Burić i Lasić, 2012 ; Petrović, 2007 ; ), dok je o imenskim kolokacijama u hrvatskom kao materinskom jeziku najiscrpniji opis dosada ponudila Blagus Bartolec (2014). Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati receptivno i produktivno znanje imenskih kolokacija s obzirom na čestotu (viša, niža) i snagu kolokacijskih sastavnica (jaka, slaba) s obzirom na razinu poznavanja HIJ-a (viša i niža razina) te dobiti uvid u vrste odgovora u odabiru ciljane kolokacije. Istraživanje je kolokacijske kompetencije u HIJ-u provedeno na osnovnom tipu kolokacija prema Blagus Bartolec (2014) pri čemu je osnova imenica, a kolokat pridjev. Prije same je izrade instrumenta (zadatak višestrukoga izbora, zadaci popunjavanja praznina s kolokacijama u nominativu, kosim padežima i širem kontekstu) bilo potrebno provesti i dva predistraživanja, odnosno korpusno istraživanje kolokacija u dvama korpusima (CROLTEC i hrWaC) te procjenu asocijativne snage kolokacijskih sastavnica s izvornim govornicima hrvatskoga jezika (HJ). Rezultati pokazuju da ispitanici više razine imaju bolje receptivno znanje imenskih kolokacija više čestote od ispitanika niže razine HIJ-a. U zadacima produktivne razine, niža je razina pokazala slabo razvijenu kolokacijsku, ali i gramatičku kompetenciju za što se razlozi mogu pronaći u morfološkoj složenosti HJ-a, izloženosti jeziku te strukturnim i semantičkim obilježjima kolokacija. Viša razina znanja HIJ-a pokazala je podjednako znanje kolokacija u nominativu i kosim padežima, što znači da morfološka obilježja nisu imala utjecaj na znanje kolokacija. Kolokacijska je kompetencija na ovoj razina bolje razvijena u odnosu na nižu razinu znanja HIJ-a. Analiza vrsta odgovora pokazala je da su na receptivnoj razini prevladali tvorbeni distraktori, što ukazuje na morfološku osviještenost ispitanika, dok su se najzastupljenijom vrstom odgovora na produktivnoj razini pokazali kolokati izvan konteksta (KIK), što pokazuje da su ispitanici u mogućnosti tvoriti različite vrste leksičkih sveza pomoću usvojenih leksičkih jedinica s ciljem konkretizacije značenja.

hrvatski kao ini jezik ; imenske kolokacije ; kolokacijska kompetencija

nije evidentirano