hrvatski

Tjelesna uvjetovanost filma

Rad se bavi slojevitim odnosom između filma i različitih modusa reprezentacije tjelesnosti, odnosno njegovim krajnostima: od alegorijske reprezentacije do naglašene odsutnosti aspekata tjelesnosti. Posljednjih tridesetak godina film svoje uporište nalazi u specifičnim kulturnim kontekstima, bavi se (bio)političkim, tehnološkim tijelom, pitanjem zazornosti, marginalnosti, drugosti, pitanjem identiteta. Naglasak na tjelesnosti u znaku je refleksivnog filma, javlja se 1980-ih godina kroz različite koncepcije: kao film zazornosti (A. Varda, M. Lee), film margine, film predgrađa, kao filmsko pismo (cinécriture), da bi se u recentnije vrijeme tematizacijom tjelesnosti manifestirao kroz filmove nove francuske korporealnosti (u redatelja J.-P. i L. Dardennea, B. Dumonta, C. Denis). Prepoznaje se također u filmovima prekomjernosti (G. Noé) i estetike oduzimanja (D. Jarman, M. Slabošpicki), kao i filmovima koji se bave normativnošću (A. Kiarostami, H. Farocki). Spomenuti redatelji vode izravni ili neizravni dijalog sa suvremenicima koji tematiziraju tijelo (Jean-Luc Nancy, Gilles Deleuze, Julia Kristeva, Michel Foucault, Giorgio Agamben, Hélène Cixous, Frantz Fanon, Jacques Derrida, Alain Badiou).

tjelesnost ; filozofija ; filmozofija ; bipolitika ; film zazornosti ; film marginalnosti ; film predgrađa ; filmsko pismo ; korporealnost ; estetika oduzimanja

nije evidentirano