UTJECAJ TERAPIJE HIPERBARIČNIM KISIKOM NA REAKTIVNOST KRVNIH ŽILA KOD ŠTAKORA S DIJABETESOM MELITUSOM TIPA (CROSBI ID 405106)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Unfirer, Sanela
Drenjančević, Ines
hrvatski
UTJECAJ TERAPIJE HIPERBARIČNIM KISIKOM NA REAKTIVNOST KRVNIH ŽILA KOD ŠTAKORA S DIJABETESOM MELITUSOM TIPA
Cilj je doktorske disertacije utvrditi kako hiperbarična terapija (HBOT) utječe na vaskularnu reaktivnost otporničkih i provodnih krvnih žila u zdravih i dijabetičnih štakora. Od materijala i metoda koristila sam Sprague-Dawley (SD) muške štakore u dobi od 12-13 tjedana s tim da je polovini štakora izazvan dijabetes melitus tip I primjenom jedne doze streptozocina u dobi od 6 tjedana. Štakori su bili podijeljeni u četiri grupe: KONTROLA, DM, DM+HBOT i KONTROLA+HBOT. Pokuse sam radila na izoliranim žilama: otpornička žila (srednja moždana arterija) i provodna žila (torakalna aorta – aortalni prsteni). Rezultati su na srednjoj moždanoj arteriji pokazali da HBOT pogoduje oporavku vazodilatacije na acetilkolin te da u oporavku sudjeluje enzim CYP450 epoksigenaza i veća proizvodnja EETs-a, jer je vazodilatacija bila značajno smanjena nakon primjene MS-PPOH-a u HBOT grupama. Pokazano je da je glavni vazodilatacijski put u srednjoj moždanoj arteriji posredovan proizvodnjom NO-a, jer je L-NMMA uspio u potpunosti blokirati vazodilataciju u kontrolnoj i dijabetičnoj grupi. U vazokonstrikcijskom odgovoru nije bilo značajne razlike među grupama, ali je pokazano da HBOT skreće vazokonstrikcijski put, koji je u srednjoj moždanoj arteriji prvenstveno posredovan COX metabolitima, ka aktivaciji CYP450 -ω hidroksilaze i većoj proizvodnji 20-HETE. Vazodilatacijski odgovor srednje moždane arterije na hipoksiju je poremećen u dijabetesu te je, prvenstveno, posredovan aktivacijom COX-a i proizvodnjom PGI2. Rezultati ovih pokusa su pokazali da je odgovor na hipoksiju manjim dijelom posredovan i aktivacijom CYP450 epoksigenaze te da nakon HBOT-a dolazi do veće proizvodnje EETs-a u hipoksiji. Rezultati na aortnim prstenima su pokazali da nije bilo značajne promjene vazodilatacije nakon primjene acetilkolina i natrij nitroprusida što ukazuje da je vrijeme trajanja dijabetesa u ovom modelu bilo kratko da bi izazvalo poremećaj vazodilatacije. Međutim, nakon primjene inhibitora pokazano je da HBOT mijenja vazodilatacijski odgovor u aorti (koji je prvenstveno posredovan NO-putem) ka aktivaciji CYP-450 epoksigenaze budući da L-NAME nije uspio blokirati vazodilataciju u obje HBOT grupe, a indometacin nije imao utjecaja na vazodilataciju. Klotrimazol je, s druge strane, uspio smanjiti vazodilatacijski odgovor na acetilkolin u obje HBOT grupe u odnosu na kontrolu. Zaključak je da HBOT aktivira CYP450 enzime u otporničkim i provodnim krvnim žilama.
vaskularna reaktivnost; DM; HBOT; EETs; štakor
nije evidentirano
engleski
Influence of HBOT on vascular reactivity of rats with diabetes mellitus type I
nije evidentirano
vascular reactivity; DM; HBOT; EETs; rats
nije evidentirano
Podaci o izdanju
94
18.07.2016.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Medicinski fakultet Osijek
Osijek