hrvatski

Tkanje kroz vrijeme

Prema nekim literaturama, temeljene prema pronađenim ostacima, može se pretpostaviti da je čovjek već u prapovijesno vrijeme koristio primitivne alate u lovu, gradnji nastambi, košara i koliba iz pruća, gdje se zahtijevalo određeno umijeće preplitanja kako bi se ostvarila čvrstoća i trajnost plošne tvorevine. Zbog bolje izolacije prostora koristilo se glineno blato, koža, životinjske kosti, te lišće, čime se dobila čvrsta, dugotrajna i nepropusna. To preplitanje pruća je vjerojatno bila preteča u izradi tekstilnih tkanina za odjeću i drugo. Ručnim uvijanjem pruća, lišća, a potom životinjskih dlaka dobila se u početku gruba, a kasnije sve finija nit za sve šire namijene, kao proizvodnja konopa, torbi za prijenos tereta, ležaljke i slično. Prema mnogim saznanjima može utvrditi da su tehničke tkanine izrađene najprije od pruća a potom tekstilnih vlakana za izradu nastambi zapravo starije od tkanina za odjeću. Tkalački stan pojavio se prije Neolitskog razdoblja, odnosno u Epipaleolithicu i to oko 12 000 godina prije Krista (p.K.) Da je vještina tkanja i njena primjena, postojala još u kameno doba svjedoče arheološki nalazi, slikovni prikazi, freske, kameni spomenici, arhivski dokumenti, nalazi igala od kostiju i krojački pribor od kamena, kameni utezi za tkalačke stanove itd. Važno je napomenuti da je najstarija vunena tkanina u Europi pronađena 1983. god. na Kupreškom Polju kao grobni plašt izvađena iz prapovijesnog zemljanog tumula Tkanina je upotrijebljena za omatanje pokojnika, njezina procjenjena starost je 1400-1550 godine p.K.

Ručno tkanje; tkalački stan; pređa; tkanina

nije evidentirano