hrvatski

Zašto protestanti imaju više djece od katolika? Analiza religijskih i sociokulturnih utjecaja na fertilitet u Europi

Osnovni cilj rada je analiza fertiliteta odabranih europskih zemalja na skupnoj razini prema kriteriju religijske pripadnosti. U radu se polazi od opće pretpostavke da je fertilitet složena pojava koje je u suodnosu s nizom društvenih, ekonomskih, demografskih, psiholoških, političkih, tehnoloških i sociokulturnih procesa i promjena. Teorijski okvir rada čine sociologijske i demografske teorije koje tematiziraju međusobnu povezanost religioznosti i fertiliteta. U empirijskom smislu rad se temelji na analizi rezultata istraživanja provedenog 2008. i 2009. godine u sklopu međunarodnoga znanstvenoistraživačkog projekta European Values Study. Istraživanje je provedeno u četrdeset i sedam europskih zemalja (N = 67.492). Od tih zemalja odabrane su, prema kriteriju većinske konfesionalne pripadnosti, tri skupine zemalja – s većinskom protestantskom i katoličkom populacijom te zemlje s većinskom populacijom koja nije konfesionalno izjašnjena (»sekularizirane« zemlje). Na temelju pet hipoteza, fertilitet se analizira s obzirom na religioznost u općem smislu, sociodemografske i sociopolitičke karakteristike, društveni kapital i percepciju osobne dobrobiti te s obzirom na stavove o rodnim ulogama i stavove o djeci, braku i obitelji. Rezultati pokazuju da su najvažniji prediktori fertiliteta neke sociodemografske karakteristike (dobna struktura, veličina mjesta stanovanja te stupanj obrazovanja), dok religioznost i ostali prediktorski sklopovi bilježe znatno manji utjecaj na fertilitet.

protestanti ; katolici ; religioznost ; fertilitet ; Europa

nije evidentirano