Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kolekcionari, privatne zbirke i utjecaj na tržište (CROSBI ID 637759)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Quien Enes Kolekcionari, privatne zbirke i utjecaj na tržište // Umjetnost i tržište: Vrednovanje umjetničkih djela u tržišnoj ekonomiji / Turković Vera, Novina Ariana (ur.). Zagreb: Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, 2015. str. 129-142

Podaci o odgovornosti

Quien Enes

hrvatski

Kolekcionari, privatne zbirke i utjecaj na tržište

Bavljenje kolekcionarstvom ne potvrđuje samo ekonomski status kolekcionara (jer se to može učiniti i na druge načine), već je u pitanju potvrda onoga što Bourdieu naziva ''kulturnim kapitalom''. Reputacija kolekcionara i njihovih zbirki često je bila odskočna daska za karijere mnogih umjetnika čija su se djela našla u prestižnim privatnim zbirkama. Početkom formiranja prvih umjetničkih zbirki smatra se renesansa (obitelji Medici u Firenzi, d'Este u Ferrari, Gonzaga u Mantovi, Montefeltro u Urbinu, Visconti i Sforza u Milanu, i dr.). Nakon industrijske revolucije, među novim slojem bogatih poduzetnika, industrijalaca, trgovaca i bankara bilo je onih koji su skupljali umjetnička djela i tako utrli put potonjim kolekcionarima čije zbirke danas čine srž mnogih muzeja u zapadnom svijetu. Prvu polovicu 20. stoljeća u Americi obilježilo je otvaranje brojnih muzeja osnovanih na temeljima privatnih kolekcija (Guggenheim muzej u New Yorku osnovao je Solomon Guggenheim, Getty fundaciju u Los Angelesu John P. Getty, njujorški muzej moderne umjetnosti MoMa materijalno je pomagala obitelj Rockfeller, J. P. Morgan dio je svoje vrijedne umjetničke kolekcije poklonio njujorškom Metropolitan muzeju, Andrew Mellon poklonio je svoju bogatu umjetničku zbirku i dao novac za osnivanje Nacionalne galerije u Washingtonu…). Umjetničko tržište u našoj zemlji kreće se u ''sivoj zoni'', djela se kupuju direktno od umjetnika ili od trgovaca, rjeđe u komercijalnim galerijama koje izdaju račun. Međutim, za ''živu'' scenu i njezin opstanak, neophodan i sve važniji čimbenik postaju privatni kolekcionari. Neki od njih, poput Tomislava Klička, Marinka Sudca ili Marijana Hanžekovića, uspijevaju čak i animirati medije i na taj način doprijeti do šire javnosti, koju fascinira njihova posvećenost sakupljanju umjetničkih djela. Kao najkonkretnija, legitimna i uspješna djeluje aukcijska kuća ''Kontura d. o. o.'' s pripadajućom joj galerijom i izdavaštvom (art magazin i monografije).

Od privatnih zbirki do muzeja; kolekcionarstvo; dražbe; privatne zbirke i aukcijska kuća ''Kontura D. O. O.'' u Hrvatskoj

nije evidentirano

engleski

Collectionars, private collections and their influence on market

nije evidentirano

From private collections to museums; collectioning; auctions; private collections; auctions house

nije evidentirano

Podaci o prilogu

129-142.

2015.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Umjetnost i tržište: Vrednovanje umjetničkih djela u tržišnoj ekonomiji

Turković Vera, Novina Ariana

Zagreb: Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

978-953-7072-14-8

Podaci o skupu

Nepoznat skup

pozvano predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Sociologija, Povijest umjetnosti