hrvatski

Primjena parametarskih metoda za predviđanje maksimalnih visina oborina na području grada Varaždina

Oborine kao i otjecanje predstavljaju komponente jednadžbe vodne bilance. Oborine predstavljaju ulaznu veličinu, a otjecanje izlaznu, dok njihova razlika prestavlja promjenu količine vode u hidrološkom ciklusu. Količine (visine) oborina mjere se kišomjerom. Ukoliko se žele odrediti srednje količine oborina na nekom slivu, postoje različite metode kao što su metoda aritmetičke sredine, metoda izohijeta, metoda Thiessenovih poligona i dr. Protok vode jedan je od najvažnijih hidroloških elemenata. Protok se može odrediti volumenskom metodom, na temelju brzina vode, pomoću različitih uređaja i preljevnih građevina te korištenjem trasera, a služi za određivanje hidrograma. Hidrogram prikazuje protok vode u ovisnosi o vremenu pa se iz njega može iščitati količina vode koja otječe vodotokom prije, za vrijeme i poslije kiše. Za određivanje količine oborina, od svih navedenih parametarskih metoda u ovom radu korištena je Krepsova metoda. Krepsova je metoda zamišljena za proračun srednjeg protoka na određenom slivu, no zbog svoje jednostavnosti i veze između protoka i količine oborina u ovom je radu korištena za određivanje maksimalne količine oborina. Analiza provedena u ovom radu odnosi se na grad Varaždin. Ulazni podaci za Krepsovu formulu preuzeti su od DHMZ-a, a mjereni su na meteorološkoj postaji Varaždin (oborina, temperatura zraka) i hidrološkoj postaji „Vidovićev Mlin“ (protok. Rezultati dobiveni Krepsovom metodom znatno odstupaju od mjerenih (stvarnih) vrijednosti. Razlozi velikih odstupanja su klimatski i antropogeni, ali postoji i mogućnost zastarjelosti Krepsove metode zbog čega bi se ista morala provjeriti, a za što su potrebna velika financijska sredstva, mnogo terenskog rada, obrade velikog broja podataka i sudjelovanje velikog broja stručnjaka raznih struka.

oborina; protok; temperatura; parametarske metode; Krepsova metoda 

nije evidentirano