hrvatski

Položaj i budućnost hrvatskog jezika u Europskoj uniji: jezične debate u javnom diskursu

U ovom se članku razmatraju stavovi izneseni u hrvatskim javnim medijima te u znanstvenoj i stručnoj literaturi u kojima se iz različitih perspektiva razmatraju mogući problemi s kojima će se hrvatski jezik susresti u novom formalno- pravnom i političkom okviru EU-a. Osnovni problemi izloženi u radu obuhvaćaju stavove grupirane u nekoliko tematskih cjelina: 1. jezičnopolitičke strategije nadležnih institucija RH, 2. argumentiranje stavova o samosvojnosti, tj. hrvatskom nacionalnom i jezičnom identitetu, 3. položaj hrvatskog jezika u odnosu prema engleskom kao dominantnom jeziku komunikacije u Uniji, 4. delimitiranje hrvatskog jezika od bliskih jezika u regiji – srpskog, bošnjačkog, crnogorskog. Spomenuti problemi sagledani su u svjetlu osnovnih teorijskih postavki P. Bourdieua: simbolička moć jezika shvaća se kao glavni uzrok i pokretač debata o jezičnim pitanjima, a koncept (lingvističkog) habitusa i pojam heretičkog diskursa koristi se za adekvatno tumačenje pozadinskih razloga/uzroka formiranja javnih rasprava s ovom tematikom (Bourdieu 1999). Za potrebe ovog istraživanja prikupljen je korpus od dvadesetak tekstova, za odabranu temu relevantnih autora, objavljenih unatrag 5 godina (u tiskanim ili elektroničkim medijima – monografijama, časopisima, službnim stranicama Ministarstva kulture, HINA-e i sl.). Članci su birani prema tematici koju obrađuju (hrvatski jezik unutar EU-a). Na korpusu je provedena kritička analiza diskursa (Blommaert 2005) organizirana prema istaknutim toposima (npr. nacija, mi, jedinstvenost, identitet), a bavi se načinima argumentacije stavova o hrvatskom u Europskoj Uniji. Osnovne ciljeve rada vidimo u postavljanju pravih pitanja temeljem kojih bi se došlo do adekvatnih odgovora i primjenjivih jezičnopolitičkih strategija i rješenja kako s obzirom na problem odnosa jezičnog/nacionalnog prema nadnacionalnom identitetu (hrvatski vs. engleski, nacija-država vs. unija) tako i s obzirom na pitanja koja se odnose na područje jezičnog identiteta i suvereniteta (hrvatski vs. srpski-bosanski/bošnjački-crnogorski, nacija-država vs. federacija).

sociolingvistika ; jezična politika ; kritička analiza diskursa ; javni diskurs ; jezične ideološke debate ; nacionalni identitet ; hrvatski jezik u EU

nije evidentirano