hrvatski

Govorni jezik i pisani jezik: Koliko se razlikuju?

Jezik spontanoga govora kao i jezik spontanoga pisanja kod govornika hrvatskoga jezika gotovo da nisu proučavani. Sukladno tomu, nisu ni uspoređivana obilježja ovih dvaju oblika jezične proizvodnje. Zastupljenost pojedinih leksičkih, semantičkih, sintaktičkih, morfoloških itd. kategorija u govornome i pisanome jeziku zanimljiva je jer pruža informacije o složenosti ovih dvaju najčešćih načina jezične proizvodnje, a osim toga pruža i informacije o jezičnom funkcioniranju odraslih govornika hrvatskoga jezika. Cilj ovoga istraživanja jest prikazati i usporediti leksička obilježja jezika spontanoga govora i spontanoga pisanja. Prikazat će se i usporediti zastupljenost pojedinih vrsta riječi, a na razini pojavnica i natuknica ispitat će se zastupljenost promjenjivih i nepromjenjivih skupina riječi. Istražit će se i obilježja i razlike u leksičkoj gustoći i sintaktičkoj složenosti. Istraživanje se provodi na zavisnim skupinama ispitanika što omogućuje usporedbu uzoraka govornoga i pisanoga jezika unutar istih ispitanika te tako pruža mogućnost kontrole utjecaja vanjskih varijabli, primjerice individualnih razlika ispitanika, i povećava snagu dobivenih rezultata. Uzorci jezika spontanoga govora i pisanja preuzeti su iz skupine uzoraka koji se prikupljaju u svrhu izrade Korpusa govornog jezika odraslih u sklopu projekta Jezična obrada u odraslih govornika (HRZZ) i Korpusa pisanog jezika koji nastaje u sklopu projekta RAPUT (Računalni asistent za podršku pri unosu teksta osobama s jezičnim poremećajima ; EU).

govorni jezik ; pisani jezik ; korpus ; odrasli

nije evidentirano