hrvatski

Neprilagođenost hrvatskoga kaznenopravnog zakonodavstva pravnoj stečevini Europske Unije

Neprilagođenost hrvatskoga kaznenopravnog zakonodavstva pravnoj stečevini Europske Unije I. U prvom poglavlju rada navodi se problem i predmet rada te opis metode kojom je tema obrađena. Praktični problem rada je djelomična neusklađenost s pravnom stečevinom Europske Unije, hrvatskih zakona i provedbenih propisa te njihove primjene, uključujući politike primjene, u djelovanju policije i državnog odvjetništva. Teorijski je problem rada što praktički problem nije politologijski istraživan, pogotovo ne analizom političkog odlučivanja ili, skraćeno, analizom politika (policy analysis). Dodatan je teorijski problem da u hrvatskoj kako političkoj tako pravnoj znanosti do sada ima samo nekoliko analiza složenih pravnih odluka kao politika, iako je takva analiza važna za svako od tih polja i kao njihova spona. Predmet rada je politika hrvatskog kaznenog prava, tj. implementacija kaznenog prava koja ovisi o društvenom i političkom kontekstu, a ne svodi se samo na gramatičku, . logičku i teleološku analizu djelovanja pravnog sustava, već i na tzv. kontekstualnu analizu a dodatni su elementi analize hrvatsko ustavno pravo te europska pravna stečevina, shodno značaju glavnog predmeta, prvenstveno ona kaznenopravnog i upravnopravnog značaja. Uslijed prostornih ograničenja, ali i nedostupnosti nekih važnih dokumenata, rad uzima u obzir samo najvažnije odluke koje tvore sustav hrvatskoga kaznenog prava. Sukladno tome, opis tendencija u odlučivanju usredotočen je na najvažnije zakonske i podzakonske akte. Analiza je ograničena na interese i kulturu neposrednih važnijih skupina sudionika u kaznenopravnom zakonodavstvu, te na temeljna obilježja okoline kaznenog zakonodavstva, naročito u djelovanju organa kaznenog gonjenja. Rad je izrađen u teorijskom i metodskom okviru policy analyisis kako je taj postavljen i upotrebljavan od Harolda Lasswella, Myresa McDougala i suradnika, s tim sto će okvir biti primjereno pojednostavljen i osuvremenjen. Iako je rad analiza politika, pisan je sa stajališta znanosti, tj. s neposrednom i glavnom svrhom stjecanja i posredovanja znanja, a ne politike, tj. utjecanja na političko odlučivanje, pogotovo ne zagovaranja vladine, stranačke ili makar neke nevladine civilne politike. II. U drugom poglavlju rada navode se ciljevi javnog poretka postulirani ovim radom i koji su temelj za identifikaciju problema rada i za razjašnjenje temeljnih politika kaznenog zakonodavstva. U trećem poglavlju rada analiziraju se temeljna načela prihvaćena od strane Europske Unije tzv. Lisabonskim ugovorom i Europskom konvencijom za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda, kojima se objedinjuje glavnina pravne stečevine Europske Unije, tj. ono što se naziva acquis communautaire, i potom ih se uspoređuje s temeljnim načelima hrvatskog kaznenog zakonodavstva. U četvrtom poglavlju rada analiziraju se i ocjenjuju tendencije u donošenju političkih odluka o kaznenom pravu RH spram, mimo ili protiv prihvaćenih temeljnih načela i ciljeva javnog poretka postuliranih ovim radom. Te političke odluke čine zakoni i podzakonski propisi te pojedinačne odluka općeg značaja, nar. odluke Europskog suda za ljudska prava i odluke hrvatskih upravnih i pravosudnih tijela. Ocjena je da se analizirane odluke u cjelini gledano prilagođavaju pravnoj stečevini EU, ali veoma sporo. U petom poglavlju analiziraju se uvjeti usklađivanja hrvatskoga kaznenog zakonodavstva i kaznenopravnog postupanja u pojedinačnim slučajevima s pravnom stečevinom Europske Unije: interesi i kultura sudionika u procesu neposredne provedbe kaznenopravnog zakonodavstva (Policija, Državno odvjetništvo, sudstvo), kadrovska i materijalna popunjenost i osposobljenost, naslijeđeni obrasci ponašanja u procesu odlučivanja, te interesi i kultura okoline u provedbi kaznenopravnog zakonodavstva. U šestom poglavlju predviđaju se vjerojatni pravci odlučivanja. Očekuje se da će se kazneni postupci, pod pritiscima EU, prilagođavati – ali i dalje veoma sporo, tj. presporo – kauznenopravnim zahtjevima pravne stečevine EU. U sedmom poglavlju predlažu se promjene kaznenog postupanja u Republici Hrvatskoj radi njegovoga bržeg i sustavnijeg prilagođavanja pravnoj stečevini EU. Te promjene uključuju uspostavu osobne odgovornosti sudionika kaznenih postupaka, bolja međusobna suradnja institucija zaduženih za provedbu zakona, dopunsko obrazovanje svih sudionika u kaznenopravnom postupku, upotpunjavanje ljudskih i financijskih potencijala za provedbu zakona prije donošenja samih zakona, te donošenje nužnih podzakonskih i provedbenih akata. Ističe se da je u svrhu primjene pravila struke i smanjenja utjecaja politike u kaznenom postupanju potrebno donijeti javna i jasna tj. pregledna („transparentna“) pravila postupanja te jednostavne i provedive protokole postupanja.

hrvatsko kaznenopravno zakonodavstvo; pravna stečevina Europske Unije

nije evidentirano