hrvatski

Makroekonomski učinci doznaka iseljenika iz inozemstva na hrvatsko gospodarstvo

Hrvatska je jedna od zemalja sa značajnom iseljeničkom populacijom. Važnost veze između „domovinske“ i „iseljene Hrvatske“ ogleda se, osim u doprinosu iseljenika u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu, i u značajnom priljevu njihovih doznaka. Procjene Svjetske banke sugeriraju da se pomoć koja se između 2005. i 2014. godine prelijevala u Hrvatsku (dominantno kao pomoć naših iseljenika) kretala između 1.6 i 2.1 milijardu $ i 2014. godine iznosila oko 3.8% BDP-a. Naravno, za očekivati je da dio pomoći iseljenika domaćoj rodbini nije registriran, pa je stvarni udio zacijelo još i veći. Najveći dio tih doznaka je dolazio od naših iseljenika u Njemačkoj (između 2010. i 2014. u prosjeku oko 40%, ali je do 2012. iznosio i do 50%) dok su manji udjeli dolazili iz drugih zemalja među kojima je najveći udio iseljenika u Australiji (između 2010. i 2014. u prosjeku oko 9%). Važnost tih doznaka za hrvatsko gospodarstvo je višestruka. Ponajprije su potaknuli domaću potražnju, a k tome u kriznim uvjetima i ublažavale negativne efekte recesije na gospodarstvo. Doznake iseljenika za infrastrukturne projekte će imati dugoročno pozitivne posljedice za hrvatsko gospodarstvo. Nadalje, doznake iseljenika, uz izvoz usluga, ublažuju deficit u trgovini robom. Sve ovo, promatrajući striktno sa ekonomske strane, govori u prilog održavanja veza između „domovinske“ i „iseljene Hrvatske“, ne samo zbog doznaka iz inozemstva nego i zbog nužnosti da „domovinska Hrvatska“ poradi na stimuliranju poduzetnijeg sloja naših iseljenika na ulaganja u Hrvatsku i otvaranje novih radnih mjesta koji će imati dugoročne pozitivne posljedice na hrvatsko gospodarstvo.

Doznake; BDP i komponente; regionalni razvoj

nije evidentirano