hrvatski

Prehrana u bolesnika s kolelitijazom

Kolelitijaza označava prisutstvo žučnih kamenaca u bilijarnom traktu. Postoje dva tipa žučnih kamenaca ; pigmentni (20%) i kolesterolski (80%). Žučni kamenci su najčešća bolest bilijarnog trakta, a predisponirajući čimbenici za njihov nastanak su pretilost, starija životna dob, ženski spol, prehrana bogata mastima te obiteljska predispozicija. Oko 80% oboljelih nema nikakvih tegoba te se kamenci otkriju slučajno, najčešće ultrazvučnim pregledom. U preostalih 20% slučajeva kolelitijaza se prezentira u obliku bilijarnih kolika. Kolike se obično javljaju nakon konzumacije masne hrane te počinju naglo i mogu potrajati i do šest sati. Potencijalne upalne komplikacije kolelitijaze su kolecistitis, kolangitis i pankreatitis. Nezdrava prehrana bogata mastima jedan je od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj kolesterolskih žučnih kamenaca. Iz tog razloga poznavanje načela i smjernica dijetoterapije za ovu skupinu bolesnika od velike je važnosti.Osnovni princip dijetoterapije bolesti bilijarnog trakta jest odabirom namirnica smanjiti lučenje žuči te na taj način spriječiti pojavu simptoma i mogućih komplikacija. Za ovu skupinu bolesnika propisuje se konzumacija lagane i lako probavljive hrane. Preporučeni načini pripreme jela su kuhanje i pirjanje te pečenje u foliji bez dodatka ulja, dok je prženje hrane potrebno izbjegavati. Bilijarna se dijeta temelji na unosu ugljikohidrata i mliječnih proteina uz što veću redukciju masti u prehrani. Kod simptomatske bolesti preporuča se unositi isključivo vodu i čaj do smirenja simptoma, a nakon toga nastaviti prehranu po dijetoterapijskim smjernicama. Žučna dijeta temelji se na unosu 2000-2200 kcal dnevno, pri čemu 65-70% kalorijskog unosa čine ugljikohidrati, 10-15% proteini te manje od 20% masti. Od proteina se preporuča kuhano nemasno meso (perad, teletina, zečetina) i bijela riba, sirutka, bjelanjci i posni sirevi. Preferira se unos složenih ugljikohidrata, primjerice iz smeđe riže, integralne tjestenine i kruha, potom unos krumpira, palente, zobi, heljde, ječma i sl. Poželjan je unos svih vrsta svježeg te kuhanog voća bez dodatka šećera. Od povrća preporuča se svježe ili kuhano, lako probavljivo povrće poput raznih salata, špinata, blitve, cikle, mrkve, rajčice. Kupus, kelj, paprika, poriluk, tikvica ne preporučuju se zbog velike količine vlakana što pogoduje razvoju nadutosti crijeva. Unos masti treba biti iz kvalitetnh izvora kao što su kokosovo ulje, maslinovo ulje, laneno ulje, kozji sir i orašasti plodovi. Od pića dozvoljen je unos obične vode, mineralne vode, voćnih i biljnih čajeva te voćnih sokova bez dodanog šećera. Kavu i vino poželjno je izbjegavati, no prihvatljivu dnevnu količinu predstavlja jedna šalica kave i 1 dl vina.

bilijarna dijeta; kolelitijaza; kolesterol; redukcija masti

nije evidentirano