hrvatski

Odgoj i obrazovanje za interkulturalnu kompetenciju: rezultati istraživanja

Istraživački dio znanstvene monografije donosi prikaz kvalitativne analize zastupljenosti interkulturalizma, ljudskih prava i građanstva u učiteljskim/ nastavničkim studijskim programima na preddiplomskim i diplomskim studijima sveučilišta u Hrvatskoj, te rezultate ispitivanja među studentima učiteljskih/nastavničkih fakulteta u Istri i Primorsko-goranskoj županiji te nastavnicima srednjih škola u Istri. Cilj ispitivanja bio je ispitati i utvrditi stupanj poznavanja temeljnih karakteristika interkulturalnog odgoja i obrazovanja, razinu etnocentrizma i etnorelativizma, mišljenje studenata i nastavnika o poželjnim interkulturalnim kompetencijama učitelja/nastavnika za rad u kulturno pluralnim razredima, u kojoj mjeri interkulturalno obra- zovanje pridonosi razvoju pojedinih kompetencija kod studenata i učenika, na koji bi se način interkulturalizam mogao provoditi u osnovnoj i srednjoj školi, u sklopu kojih bi se kolegija na fakultetu i nastavnih predmeta u školi najbolje mogli realizirati sadržaji iz područja interkulturalnog odgoja i obrazovanja te koje su najčešće prepreke u provođenju interkulturalnog odgo- ja i obrazovanja u srednjoj školi. Istraživanjem su ukupno obuhvaćena 304 studenta pulskog i riječkog sveučilišta, te 457 srednjoškolskih nastavnika Istarske županije. S obzirom na provedenu analizu zastupljenosti kolegija iz područja interkulturalizma, ljudskih prava i građanstva u studijskim programima nastavničkoga smjera i u integriranom učiteljskom sveučilišnom studiju inicijalnoga obrazovanja učitelja/nastavnika na sveučilištima u Republici Hrvatskoj, može se zaključiti da je većina kolegija iz tih područja zastupljena u inicijalnom obrazovanju učitelja/nastavnika. Ipak, s obzirom na status kolegija, ECTS opterećenje, razinu studija na kojoj se realiziraju i ishode tih kolegija, postoji velika razlika i neujednačenost među sveučilištima u njihovoj provedbi. Sve to upućuje na potrebu za konsenzusom na razini hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava i sustavno provođenje tih područja u inicijalnom obrazovanju učitelja/nastavnika. Na temelju dobive- nih rezultata empirijskim istraživanjem među studentima i srednjoškolskim nastavnicima može se zaključiti da i studenti i nastavnici posjeduju temeljna znanja o bitnim karakteristikama interkulturalnog odgoja i obrazovanja. Studenti posjeduju zadovoljavajuću razinu interkulturalne osjetljivosti, dok rezultati o poželjnim kompetencijama nastavnika za rad u kulturno pluralnim razredima pokazuju da su i studenti i nastavnici u prosjeku vrlo visoko vrednovali sve ponuđene kompetencije. Prema mišljenju studenata, najpoželjnije kompetencije nastavnika su „razumijevanje ključnih pojmova“, „sposobnost obrade društveno osjetljivih tema“, „vještine timskog rada“, dok nastavnici smatraju poželjnima „komunikacijske vještine“, „otvorenost za različite kulture (interkulturalna osjetljivost)“ i „vještine nenasilnog rješavanja sukoba“. Što se tiče poželjnih oblika (načina) provođenja interkulturalizma u osnovnoj i srednjoj školi, prema mišljenju studenata i nastavnika, to je „sat razrednika“. Na temelju prikazanih rezultata može se zaključiti da i studenti i nastavnici smatraju kako bi se interkulturalni odgoj i obrazova- nje trebao provoditi kako u osnovnoj tako i u srednjoj školi jer bi se upravo na ovim sadržajima mogle steći i razvijati temeljne kompetencije (znanja, vještine i sposobnosti) u komunikaciji, nenasilnom rješavanju sukoba, osjetljivosti za drugoga i drukčijeg, kao i kompetencije važne u borbi protiv stereotipa, predrasuda, diskriminacije i rasizma. Iako je interkulturalizam u Republici Hrvatskoj uveden u Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski od- goj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (MZOS, 2011) kao kurikulumsko načelo, sastavnica međupredmetne teme – Građanskog odgoja i obrazovanja, te u okviru ishoda učenja pojedinih nastavnih predmeta, činjenica je da se malo ili gotovo ništa nije sustavno i planski provodilo, već je sve ostalo na interesu ili dobroj volji pojedinih učitelja/nastavnika.

odgoj i obrazovanje za interkulturalnu kompetenciju, građanski odgoj, ljudska prava, nastavnici, studenti, studijski programi

nije evidentirano