hrvatski

Stres i sagorijevanje kod studenata psihologije i studenata ostalih studija Sveučilišta u Zagrebu

Cilj istraživanja je bio utvrditi razlike u intenzitetu stresa, učestalosti simptoma stresa i razini sagorijevanja između studenata psihologije na Hrvatskim studijima i ostalih studenata Sveučilišta u Zagrebu te utvrditi jesu li spol, godina studija, broj nepoloženih ispita, status veze i razina socijalne podrške značajni prediktori sagorijevanja i stresa. Istraživanje je provedeno na N=728 studenata Sveučilišta u Zagrebu, od čega je 225 studenata psihologije Hrvatskih studija, te 503 studenata ostalih studija. Sudionici su ispunili upitnik sociodemografskih varijabli, socijalne podrške, Oldenburški upitnik sagorijevanja, Upitnik za samoprocjenu intenziteta simptoma stresa te Listu za procjenu izvora stresa i njihove stresnosti kod studenata. Podaci studenata psihologije su prikupljeni metodom papir-olovka, dok su podaci za ostale studente prikupljeni online upitnikom, koji je proslijeđen sudionicima putem društvenih mreža. Rezultati istraživanja su pokazali da studenti Sveučilišta u Zagrebu imaju umjereno povišenu razinu sagorijevanja, kao i umjereni intenzitet stresa, te doživljavaju simptome stresa na mjesečnoj razini. Značajnim prediktorima razine neangažiranosti su se pokazali broj nepoloženih ispita, podrška nastavnika i kolega s fakulteta te status veze, dok su za razinu iscrpljenosti to bili također broj nepoloženih ispita i podrška nastavnika, kao i godina studija, spol i podrška roditelja. Ispitivanjem razlika između studenata psihologije i ostalih studenata, utvrđeno je da se statistički značajno razlikuju s obzirom na dimenzije sagorijevanja (neangažiranost i iscrpljenost) te simptome i intenzitet stresa, na način da studenti psihologije postižu niže rezultate na navedenim varijablama, ali je veličina efekta tih razlika jako mala.

stres kod studenata; sagorijevanje; intenzitet stresa; simptomi stresa; studenti psihologije

nije evidentirano