hrvatski

Prepreke posvajanju "teže posvojive djece"

U RH se godišnje realizira 100-njak posvojenja, unatoč puno većem broju registriranih potencijalnih posvojitelja kao i djece u sustavu skrbi koja imaju ostvarene preduvjete za posvojenje. Pretpostavlja se da je taj nerazmjer djelomično posredovan niskim interesom potencijalnih posvojitelja za posvojenje pojedinih kategorija djece (školska dob, romska etnička pripadnost, veći broj braće/sestara, zdravstveni/razvojni rizici) – i to upravo onih kojih u sustavu skrbi ima najveći broj. Cilj istraživanja bio je ispitati inicijalni interes potencijalnih posvojitelja za pojedinu kategoriju djece kao i naknadnu fleksibilnost glede inicijalnih kriterija, identificirati prepreke posvajanju "teže posvojive djece" te saznati što potencijalni posvojitelji smatraju potrebnim promijeniti u državi i društvu kako bi se toj djeci povećale mogućnosti za pronalazak obitelji. Podaci su prikupljeni upitnikom kojeg je on -line ispunilo 163 potencijalnih posvojitelja. 90% sudionika iskazuje interes za posvojenjem djeteta predškolske dobi ili mlađeg, no većina njih bila bi sklona razmotriti i posvojenje ponešto starijeg djeteta. 54% sudionika nije spremno posvojiti dijete romske etničke pripadnosti, a tu bi odluku u slučaju konkretnog djeteta preispitalo manje od trećine njih. 23% potencijalnih posvojitelja iskazuje interes za posvojenjem samo jednog djeteta, dok je njih 60% spremno posvojiti dvoje djece u međusobnom srodstvu ; potonji su se pokazali fleksibilnijima te bi većina njih bi bila spremna posvojiti i troje djece. Potencijalni posvojitelji najteže se odlučuju za djecu sa zdravstvenim/razvojnim rizicima (51% sudionika želi isključivo zdravo dijete dok je 47 % njih spremno na posvojenje djeteta s manjim zdravstvenim poteškoćama) pri čemu je samo trećina sudionika spremna razmotriti pomicanje granica u slučaju konkretnog djeteta. Ključnim preprekama u posvajanju „teže posvojive djece“ pokazali su se a) bojazan potencijalnih posvoj itelja od djetetove prošlosti i njezinih učinaka u budućnosti (starija djeca), b) društvo sklono predrasudama i diskriminaciji (romska etnička pripadnost), c) socio-ekonomski uvjeti (veći broj srodnika) i d) dostupnost zdravstvenih usluga i sustava podrške (zdravstvene/razvojne poteškoće). Kako bi se promijenili stavovi potencijalnih posvojitelja i povećala uspješnost posvojenja „teže posvojive djece“ potrebno je formulirati ciljane javne politike i niz održivih aktivnosti dizajniranih prema potrebama posvojitelja i pojedinih kategorija djece.

teže posvojiva djeca; prepreke; potencijalni posvojitelji; potrebne promjene u društvu i politici

nije evidentirano