hrvatski

Ustavnopravno načelo jednakosti i pravno uređenje istospolnih zajednica

Pravni poretci modernih demokracija kao svoju temeljnu vrijednost postavljaju prava osobapojedinaca, dok je smisao, glavna ideja i cilj takvih poredaka stvaranje adekvatne društvene sredine za potpuni i slobodan razvoj svakog pojedinca. Neometani razvoj nečije osobnosti nedvojbeno uključuje jedno od najintimnijih područja života - ljubav i seksualnost, tj. nečiju seksualnu orijentaciju. Seksualne manjine su vrlo često suočene s „tolerantnim“ stavom seksualne većine koji se može opisati kao „društveni imperativ nevidljivosti“. Drugim riječima, ne samo da se osoba drugačije seksualne orijentacije ne može lako prepoznati (na stranu određeni stereotipi) i time je on ili ona faktički nevidljiva, nego i pripadnici većine često vjeruju da bi homoseksualne osobe trebale biti potpuno zadovoljne samom slobodom „da rade ono što žele u svoja četiri zida“. Stoga ostajanje nevidljivim postaje temeljni oblik zaštite koju pruža većina. Međutim, seksualna orijentacija se prestaje promatrati isključivo kao ostvarivanje seksualnih sklonosti, budući da je to karakteristika koja uključuje međuljudske odnose kao izraz osnovnih ljudskih potreba. U tom je smislu besmisleno raspravljati o tezi da se radi o osobnom izboru. Do sada je većinom prihvaćeno da pravo na osobni razvitak, kao i pravo na uspostavljanje i razvoj određenih međuljudskih odnosa, spada u domašaj zaštite - i poštivanja - privatnog života. Tako je i Europski sud za ljudska prava, kod definiranja „privatnog života“ u čl. 8 Europske konvencije, potvrdio u različitim slučajevima da ovo pravo ne obuhvaća samo osobni razvitak, nego i što je još važnije, razvitak odnosa s drugim ljudima i s vanjskim svijetom u cjelini. Rad daje teorijski okvir poimanja načela jednakosti, a zatim prelazi na kratki pregled paradigmatskih ispitivanja i pristupa koje je u tom smislu razvio američki Vrhovni sud. Slijedi analiza novije sudske prakse kako na saveznoj, tako i na državnoj razini, kao i prikaz jedne od najliberalnijih odluka u odnosu na istospolne zajednice, a koju je donio Južnoafrički Ustavni sud. Načelo jednakosti i nediskriminacije potom se analizira u relevantnim pravorijecima Europskog suda za ljudska prava te razmatra i gledište prava Europske unije. Konačno, rad se osvrće na pravni okvir suzbijanja diskriminacije i uređenja istospolnih zajednica u Republici Hrvatskoj. Istraživanje pokazuje kontinuiranu reinterpretaciju načela jednakosti u kontekstu pravnog uređenja istospolnih zajednica i ukazuje na izazove s kojima će se uskoro suočiti naš nacionalni pravni poredak na tom području.

načelo jednakosti ; nediskriminacija ; seksualna orijentacija ; istospolne zajednice

nije evidentirano