hrvatski

Antibiotici - žrtve vlastitog uspjeha

Antibiotici, uvedeni u kliničku praksu sredinom prošlog stoljeća, omogućili su kontrolu nad mnogim zaraznim bolestima, doveli do smanjenja pobola i smrtnosti te pridonijeli razvoju izvazivnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, odnosno napretku medicine i srodnih struka. Antibiotici su jedini lijekovi koji dovode do izlječenja, a djeluju različitim mehanizmima, uništavajući ili zaustavljajući rast bakterija, a neoštećujući organizam domaćina. Godinama kasnije traje „zlatno“ doba antimikrobne terapije karakterizirano kontinuiranim otkrićem brojnih novih antibiotika i uvjerenjem da je bitka s patogenim bakterijama dobivena. Velika efikasnost, dobra podnošljivost i dostupnost omogućile su preširoku i nekritičnu, često i nepravilnu, uporabu antibiotika, učinivši ih jednim od najpropisivanijih lijekova. To je jedan od razloga da je, nakon početnog ushićenja zbog uspjeha antibiotika, došlo do preokreta i trenda ubrzanog stvaranja i širenja bakterijske rezistencije. Rezistencija na antibiotike, zbog koje je danas ugrožena prevencija i terapija niza bakterijskih infekcija, postala je globalni javnozdravstveni problem u 21. stoljeću koji zahtijeva hitnu akciju u stručnom i znanstvenom biomedicinskom, ali i državnom te civilnom sektoru. Predavanje će spomenuti najvažnije povijesne činjenice vezane uz otkriće antibiotika i nastanak rezistencije. Također će se osvrnuti na mehanizme djelovanja antibiotika, kao i mehanizme bakterijske rezistencije. Istaknut će se najproblematičniji uzročnici, koji često pokazuju višestruku rezistenciju, kao oni koji se kriju iza akronima ESCAPE. Naposljetku, istaknut će se uloga kliničkog mikrobiološkog laboratorija, ako i načini na koje zdravstveni djelatnici mogu doprinijeti u borbi protiv rezistencije.

antibiotik; rezistencija; mikrobiologija

nije evidentirano