Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Problemi temeljnoga hrvatskoga glazbenoteorijskog nazivlja s posebnim osvrtom na literaturu namijenjenu poučavanju teorijskih glazbenih predmeta (CROSBI ID 404121)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Kiš Žuvela, Sanja Problemi temeljnoga hrvatskoga glazbenoteorijskog nazivlja s posebnim osvrtom na literaturu namijenjenu poučavanju teorijskih glazbenih predmeta / Gligo, Nikša ; Ljubičić, Maslina (mentor); Split, Filozofski fakultet u Splitu, . 2016

Podaci o odgovornosti

Kiš Žuvela, Sanja

Gligo, Nikša ; Ljubičić, Maslina

hrvatski

Problemi temeljnoga hrvatskoga glazbenoteorijskog nazivlja s posebnim osvrtom na literaturu namijenjenu poučavanju teorijskih glazbenih predmeta

Temeljno je glazbeno nazivlje jedna od najslabijih točaka hrvatskoga institucionalnoga glazbenog obrazovanja i to od svojih začetaka u prvoj polovici 19. stoljeća. Većina terminoloških poteškoća, počevši od onih s kojima se susretao Franjo Kuhač pri pokušaju prevođenja Lobeova djela Katechismus der Musik, još je uvijek prisutna u suvremenomu muzikološkom diskursu. Kao što je Kuhač i opisao u predgovoru spomenuta prijevoda, hrvatsko je glazbeno nazivlje bremenito polisemijom, homonimijom, stranim riječima i izrazima, posuđenicama, leksičkim prazninama i dr. Spomenuti su problem najočitiji s gledišta glazbenoga pedagoga, osobito u okviru usporednoga sustava glazbenoga obrazovanja. Stoga se standardizacija suvremenoga glazbenog nazivlja nameće kao važan cilj svim sudionicima u tome sustavu. Važnost zadatka proizlazi iz privilegirana položaja metajezika glazbe, osobito u okviru institucionalnoga glazbenog obrazovanja. Ova je disertacija interdisciplinaran pokušaj uspostavljanja normativnoga jezičnog standarda u okviru teorije glazbe kao grane sistematske muzikologije, u okviru konteksta takozvanih teorijskih glazbenih predmeta u sustavu institucionalnoga glazbenog obrazovanja u HR (usporedne osnovne i srednje glazbene škole te muzičke akademije). Rad su nadzirali mentori Nikša Gligo, muzikolog (Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu) i Maslina Ljubičić, jezikoslovka (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu). Osnovna je hipoteza bila da je suvremeno hrvatsko glazbeno nazivlje iznimno heterogeno, bremenito neprikladnim nazivima kao što su sinonimi, strane riječi i posuđenice, homonimi, arhaizmi, semantički ili morfološki dvojbene konstrukcije i mnogim drugim terminološkim problemima pa stoga zahtijeva temeljitu znanstvenu obradu s jezikoslovnoga i muzikološkoga gledišta. Spomenuti su problemi u tijesnoj vezi s nedosljednostima pojmovnih sustava hrvatskih glazbenih teoretičara, osobito autora pedagoške literature i pripadnika nastavničke struke općenito. Samo se istraživanje nastavlja na rezultate nekadašnjega znanstvenoistraživačkog projekta Hrvatska glazbena terminologija (1993. – 1996.), koji je također vodio Nikša Gligo. U radu su primijenjeni normativni kriteriji i standardi koje su utvrdili jezikoslovci s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu za potrebe rada na tamošnjoj terminološkoj bazi Struna. Rad se djelomično oslanja na rezultate istraživanja provedenih u okviru projekta Conmusterm – Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj. Polazište je rada analiza korpusa pedagoške literature koja je u uporabi u sustavu odgoja i obrazovanja (predmetni udžbenici i pomoćna nastavna sredstva odobrena odobreno od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ; nastavni planovi i programi za osnovne i srednje glazbene škole te muzičke akademije ; dopunska literatura koja se upotrebljava u nastavi teorijskih glazbenih predmeta). Kako bi se prikazao raskorak između uporabe, norme i varijacije u pisanome i govorenome diskursu, provedena je i anketa među pripadnicima struke – nastavnicima i studentima teorije glazbe te glazbene kulture i umjetnosti. Nazivi kod kojih je zamijećena varijacija u uporabi smatrali su se vrijednima daljnje znanstvene obrade te su razvrstani prema kategoriji zastupljenoga terminološkog problema. Provedena je i kontrastivna analiza nekih naziva i to u kontekstu strukovnih nazivlja onih stranih jezika koji su utjecali na formiranje hrvatskoga glazbenog nazivlja. Starije hrvatske inačice pojedinih naziva također su bile uzete u razmatranje tamo gdje je to bilo potrebno. U posebnim slučajevima dijakronijske polisemije raspravljalo se o povijesti pojmova, kao i o potrebi povijesno- obaviještene devijacije općih terminoloških načela tamo gdje to nalažu kriteriji struke. Svi su nazivi pomno promotreni u odgovarajućim hijerarhijskim kontekstima, a raspravljalo se i o nedosljednostima unutar pojmovnih sustava različitih autora. Zaključci su doneseni u skladu sa suvremenim muzikološkim spoznajama. Potvrđene su hipoteze o sinonimiji i polisemiji kao najvećim problemima u suvremenome hrvatskom glazbenoteorijskom diskursu. Rezultati istraživanja omogućili su i izradu baze standardiziranih hrvatskih glazbenoteorijskih naziva u organiziranome konceptualnom okviru, usklađenom s općom jezičnom normom kako je vidimo sa suvremenoga muzikološkog stajališta. Ta je normativna baza podataka zamišljena kao otvorena forma, sustav čija propusnost i elastičnost omogućava nadgradnju i razvoj kako bi i ubuduće zadovoljavala potrebe strukovnoga diskursa. Javnosti je ponuđena referentna terminološka studija za koju se nadamo da će pomoći stručnjacima, studentima, prevoditeljima i ostalim korisnicima glazbenoga nazivlja u pristupu glazbenoteorijskim temama na hrvatskome standardnom jeziku.

glazbeno nazivlje ; teorija glazbe ; semantika

nije evidentirano

engleski

Problems of Basic Croatian Music Theory Terminology with Special Emphasis on Literature Intended for Teaching Music Theory

nije evidentirano

musical terminology ; music theory ; semantics

nije evidentirano

Podaci o izdanju

204

24.05.2016.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Filologija, Pedagogija, Znanost o umjetnosti

Poveznice