hrvatski

PERSPEKTIVE INICIJALNOG I CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA UČITELJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

U radu će se elaborirati potreba za novim pristupima u obrazovanju učitelja, kako inicijalnom, tako i cjeloživotnom. Nekad su bitnim dimenzijama učiteljske kompetencije smatrane predmetna i pedagoško -didaktičko-metodička kompetencija, a obuhvaćale su znanja određenog predmeta i vještine implementacije u nastavi, stjecale su se tijekom studija i dalje razvijale praksom ili povremeno nekim oblicima metodičkog stručnog usavršavanja. Suvremeni trendovi u ponašanju učenika, multikulturalne zajednice, disfunkcionalne obitelji i sve češće jednoroditeljske obitelji, inkluzija učenika s teškoćama, izazovi suvremenih tehnologija u nastavi, utjecaj medija, zahtijevaju promjene u sustavu inicijalnog obrazovanja budućih učitelja. Obuhvaćaju uvođenje brojnih novih kolegija, kao što su: Partnerstvo s roditeljima, Prevencija poremećaja u ponašanju, Inkluzijski odgoj i obrazovanje, Metodika rada s darovitim učenicima, Interkulturalna pedagogija, Medijska pedagogija, itd. Osobine koje od učitelja zahtijeva suvremena škola, koja u kontekstu izazova nove paradigme nije samo statični, vanjski promatrač promjena, nego njihov aktivni inicijator, nositelj i čimbenik, nezamislive su bez cjeloživotnog obrazovanja, koje traži učitelja istraživača, inicijatora i nositelja promjena. Stoga je neophodno razvijati i usavršavati i učiteljeve metodološke kompetencije, sudjelovanje u projektima, participiranje u kreiranju obrazovne politike i nacionalnog kurikuluma.

inicijalno i cjeloživotno obrazovanje učitelja; suvremena škola; kompetencije.

nije evidentirano