Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 822739

Nadzor izvananalitičke faze laboratorijske dijagnostike - Europska perspektiva


Bilić-Zulle, Lidija; Šimundić, Ana-Maria; Nikolac, Nora; Šupak Smolčić, Vesna; Honović, Lorena
Nadzor izvananalitičke faze laboratorijske dijagnostike - Europska perspektiva // Biochemia Medica / Topić, Elizabeta ; Čvorišćec, Dubravka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, 2009. str. S53-S53 (predavanje, sažetak, znanstveni)


Naslov
Nadzor izvananalitičke faze laboratorijske dijagnostike - Europska perspektiva
(Control of extra-analytical phase of the laboratory diagnostics – European perspective)

Autori
Bilić-Zulle, Lidija ; Šimundić, Ana-Maria ; Nikolac, Nora ; Šupak Smolčić, Vesna ; Honović, Lorena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Biochemia Medica / Topić, Elizabeta ; Čvorišćec, Dubravka - Zagreb : Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, 2009, S53-S53

Skup
6. hrvatski kongres medicinskih biokemičara s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Supetar, Hrvatska, 30. rujna – 4. listopada 2009.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Neobjavljeni rad

Ključne riječi
Preanalitička faza; postanalitička faza; laboratorijska pogreška
(Preanalytical phase; postanalytical phase; laboratory error)

Sažetak
Uvod: Analitička kontrola kvalitete najbolje je kontrolirana i standardizirana faza laboratorijskog rada, međutim izvananalitička faza dio je laboratorijskog rada koji može biti izvor značajnih pogrješaka, a za koji je sustav kontrole kvalitete u razvoju. Cilj rada jest procijeniti postupke izvananalitičke faze laboratorijskog rada u europskim laboratorijima. Ispitanici i postupci: S pomoću anonimnog upitnika prikupljeni su podatci o osoblju neposredno uključenom u laboratorijski tehnički rad i s pomoću 20 pitanja zatvorenog tipa ispitana je učestalost pojedinih postupaka izvananalitičke faze laboratorijske dijagnostike uz prekodiranje negativnih pitanja (prema četiri stupanjskoj Likertovoj ljestvici: nikad = 1, rijetko = 2, često = 3 i uvijek = 4, te oznaka x ukoliko ispitanik ne radi na radnom mjestu koje obuhvaća opisani postupak). Odgovori na pitanja izraženi su prosječnom ocjenom 1, 0-4, 0. Pitanja su podijeljena u tri skupine: kriteriji prihvatljivosti uzorka (N = 6), postupci vađenja krvi (N = 6), izvještavanje nalaza (N = 7) te pitanje o bilježenju nesukladnosti u radu. U istraživanju je sudjelovalo 460 ispitanika (iz obrade isključeno je 17 nevažećih upitnika) iz 12 laboratorija u 10 zemalja (iz Hrvatske tri laboratorija i po jedan iz Bosne i Hercegovine, Češke, Mađarske, Meksika, Poljske, Portugala, Rumunjske, Srbije i Ukrajine). Prikupljeni su sljedeći podatci o laboratorijima koji su sudjelovali: područje rada, status akreditacije, struktura osoblja, stupanj informatizacije, te postojanje pisanih standarda za različite postupke izvananalitičke faze. Prosječna dob ispitanika iznosi medijan (raspon) 42 (20-75) godina, 93% žena ; 43% ispitanika je srednje stručne spreme, 35% više i 22% visoke ; 84% ispitanika je zdravstvene i 16% ostalih struka. Vlastitu informatičku pismenost 29% ispitanika ocjenjuje dobrom, 62% srednjom i 9% lošom. Rezultati: Prosječna ocjena odgovora na sva pitanja u svih ispitanika iznosi X ± SD = 3, 1 ± 0, 3. Nije pronađena razlika u prosječnoj ocjeni s obzirom na zdravstvenu i ostale struke, kao niti s obzirom na stručnu spremu i informatičku pismenost. Nema korelacije između prosječne ocjene i dobi ispitanika. Nesukladnosti u radu nikad i rijetko bilježi 30%, a često i uvijek 70% ispitanika. Postoji statistički značajna razlika među prosječnim ocjenama svih triju skupina pitanja, o kriterijima prihvatljivosti uzorka, o postupcima vađenja krvi i izvještavanju nalaza 3, 1 ± 0, 6 vs. 2, 8 ± 0, 6 vs. 3, 3 ± 0, 5 (P < 0, 001). Statistički značajna razlika (P < 0, 001) u prosječnoj ocjeni svih pitanja postoji između ispitanicima iz laboratorija bez akreditacije (3, 0 ± 0, 3 ; N = 272) i laboratorija koji su akreditirani (3, 3 ± 0, 2 ; N = 108) ili u pripremi za akreditaciju (3, 2 ± 0, 3 ; N = 63), koji se međusobno ne razlikuju. Ispitanici u laboratorijima koji sudjeluju u vanjskoj kontroli kvalitete izvananalitičke faze iskazali su značajno višu prosječnu ocjenu svih pitanja (3, 2 ± 0, 3 ; N = 129) od ispitanika u laboratorijima koji u njima ne sudjeluju (3, 1 ± 0, 4 ; N = 314) ; P = 0, 025. Zaključci: Nadzor izvananalitičke faze laboratorijskog rada nužan je korak ka postizanju visokih standarda dobre laboratorijske prakse. Najosjetljiviji dio izvananalitičke faze jest uzorkovanje krvi u za koji je potrebna dodatna izobrazba te isticanje važnosti visoke kvalitete. Izvananalitička faza zahtjeva dodatnu izobrazbu i kontrolu, a provođenjem postupaka akreditacije te uvođenjem vanjske kontrole izvananalitičke faze značajno se povećava kvaliteta izvananalitičkih postupaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
134-1340227-0200 - Upala i udio farmakogenetike u razvoju i ishodu akutnih i kroničnih bolesti (Ana-Maria Šimundić, )

Ustanove
KBC "Sestre Milosrdnice",
Opća bolnica Pula,
Klinički bolnički centar Rijeka

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
  • Scopus