Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 821285

Koliko često i kada jedu zagrebački Romi?


Škarić-Jurić, Tatjana; Tomas, Željka; Zajc Petranović, Matea; Smolej Narančić, Nina; Peričić Salihović, Marijana; Janićijević, Branka
Koliko često i kada jedu zagrebački Romi? // Nutricionizam i dijetetika 2016: Finalni program i knjiga sažetaka / Nutrition & dietetics 2016: Final programme & abstracts book
Zagreb: Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara, 2016. str. 31-32 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Koliko često i kada jedu zagrebački Romi?
(How often and when Zagreb Roma eat?)

Autori
Škarić-Jurić, Tatjana ; Tomas, Željka ; Zajc Petranović, Matea ; Smolej Narančić, Nina ; Peričić Salihović, Marijana ; Janićijević, Branka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Nutricionizam i dijetetika 2016: Finalni program i knjiga sažetaka / Nutrition & dietetics 2016: Final programme & abstracts book / - Zagreb : Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara, 2016, 31-32

Skup
1. Međunarodni kongres Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara: Nutricionizam i dijetetika 2016 / 1st International Congress of Croatian Society of Nutricionists and Dietetitians: Nutrition & Dietetics 2016

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.-11.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Prehrambene navike; Romi; Zagreb
(Nutritional habits; Roma population; Zagreb)

Sažetak
Institut za antropologiju proveo je 2012. godine multidisciplinarno antropološko i epidemiološko istraživanje populacije Roma koja živi na području grada Zagreba, a koje je uključilo 173 osobe (79 muškaraca, 94 žene), dobi 39, 9+12, 7 godina (18-72). Uz niz biometrijskih mjerenja, provedena je opsežna anketa koja je uz teme o radu, školovanju, broju djece, stanovanju, diskriminaciji i zdravlju uključivala i prehrambeni upitnik koji je temeljem prethodnih istraživanja prilagođen ovoj populaciji. Pitanja vezana uz prehranu uključila su: učestalost konzumacije alkoholnih pića (vino, pivo, žestoka pića), kave i vode, pojedinih prehrambenih namirnica (mliječnih proizvoda, mesa ili ribe, voća ili povrća, grahorica ili jaja) te pitanja o broju i dnevnom rasporedu obroka. Cilj ovog rada bio je ustanoviti glavne karakteristike prehrambenih navika ove ranjive populacije. U opisu obroka vidljiva je visoka preferencija mesa i mesnih prerađevina uz niski udio svih ostalih namirnica. Analiza odgovora o vrsti hrane u obroku pokazala je izrazitu zastupljenost „mesa i krumpira“ ili hamburgera/ćevapa/pečenog mesa kao sadržaja glavnih obroka u danu. Međutim, najistaknutiji nalaz jest da Romi grada Zagreba jedu prosječno 2, 7 obroka dnevno (1-7) pri čemu postoji značajna povezanost između broja obroka i sata prvog i drugog obroka ; naime vidljivo je odgađanje sata prvog obroka ukoliko je broj obroka u danu manji. Pokazalo se da 75% osoba jede od jednog do tri obroka dnevno od toga 41, 4% jede manje od tri obroka na dan (28, 6% muškaraca i čak 52, 2% žena). Prva skupina, a to su osobe koje su jele 1-2, 5 obroka dnevno značajno se kod oba spola razlikovala od skupina koje su dnevno jele 3 i više obroka. Tako su žene prve skupne prvi obrok su imale u prosjeku u 11, 5h, a muškarci u 12, 0h, što je bilo značajno kasnije od vremena prvog obroka drugih skupina koji je padao u vrijeme oko 10h (9, 9 muškarci, 9, 8 žene). Drugi obrok je kod oba spola prve skupine padao u 17h, što je značajno kasnije od vremena drugog obroka ostalih skupina koje je padao između 13, 5 i 14, 5 sati. Muškarci koji jedu manje od 3 obroka dnevno imaju značajno viši prosječan indeks tjelesne mase (31, 1) u odnosu na one koji jedu 3 i više obroka dnevno (28, 3). Također, kod muškaraca (ali ne i kod žena) bilo je značajno više pretilih osoba među onima koji jedu manje od tri obroka dnevno. Muškarci iste skupine su i stariji od onih koji jedu 3 i više obroka dnevno (48, 6 vs. 36, 5 g). Žene koje jedu manje od 3 obroka dnevno, imaju više vrijednosti glukoze natašte (6, 3 vs 5, 2 mmol/L) kao i kožnih nabora tricepsa i potkoljenice te su starije od onih koje jedu 3 i više obroka dnevno (41, 6 vs 36, 3 g). Također, kod žena je u skupini koja jede manje od 3 obroka dnevno češći povišeni ukupni kolesterol te ih ima više koje imaju subskapularni kožni nabor veći od 18mm. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na zabrinjavajuću prehrambenu praksu u populaciji Roma grada Zagreba koja se sastoje od malog broja obroka u danu, što ima vidljive posljedice na antropometrijske i biokemijske pokazatelje zdravstvenog statusa u ovoj populaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Etnologija i antropologija