Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 821127

O elektromagnetskom zračenju – moderna saznanja


Prlić, Ivica
O elektromagnetskom zračenju – moderna saznanja // STRUČNI SKUP Zaštita zdravlja i sigurnost na radu Nove zakonske odredbe, sustavi upravljanja, primjeri dobre prakse / Pap, Zlatko ; Lipnjak Gorana (ur.).
Zagreb: Hrvatska udruga za zdravo radno mjesto, 2015. (plenarno, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
O elektromagnetskom zračenju – moderna saznanja
(About Electromagnetic radiation - modern concepts)

Autori
Prlić, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
STRUČNI SKUP Zaštita zdravlja i sigurnost na radu Nove zakonske odredbe, sustavi upravljanja, primjeri dobre prakse / Pap, Zlatko ; Lipnjak Gorana - Zagreb : Hrvatska udruga za zdravo radno mjesto, 2015

Skup
STRUČNI SKUP Zaštita zdravlja i sigurnost na radu Nove zakonske odredbe, sustavi upravljanja,

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.03.2015

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
EM zračenje; izloženost; neionizirajuće zračenje
(EM radiation; expopsure; nonionising radiation)

Sažetak
Republika Hrvatska je jedna od tri članice EU koja se može pohvaliti potpunom zakonskom regulativom na području zaštite od elektromagnetskih (EM) polja, koja je u potpunosti usklađena s dosadašnjim obvezujućim Direktivama Europske unije. Ostale članice EU nemaju takvu regulativu i svoje propise donose temeljem preporuka i tehničkih uputa ICNIRP-a [1]. Postojeća regulatorna ograničenja u hrvatskim propisima zasnovana su na (u EU direktivom propisanom) Principu Predostrožnosti [2] koji građanima pruža formalnu sigurnost da će pri komercijalnoj uporabi EM polja biti osigurana adekvatnu zaštita cjelokupnog stanovništva RH od izlaganja tom, uglavnom umjetnom zračenju. Ministarstvo zdravlja, regulatorno tijelo RH za područje zaštite od neionizirajućeg zračenja, je temeljem navedenoga donijelo dopunjeni Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja u kojem jesu poboljšane stavke za provedbu Zakona (NN RH 91/10) i bivšeg pravilnika [3]. U postupku je kvalitetna dopuna postojećeg Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja (NN RH 91/10) u koji će se ugraditi cjelovite obvezujuće Direktive EU koje opisuju spomenuto područje (rokovi su 2016.g.). Važeća zakonska regulativa na području zaštite od elektromagnetskih polja u RH kao i u EU, zasnovana je na službenim znanstvenim istraživanjima (evidence based medicine) temeljem kojih su donesene osnovne smjernice od strane Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) 2014 godine [1] i posebno SCENIR (Scientific Committee on Emerging and Newly Identified Health Risks – 2012) [4]. Prema tome, regulatorna situacija u Republici Hrvatskoj, za razliku od ostalih članica EU, je više nego zadovoljavajuća. Radi ispravnog informiranja javnosti, ponovno ističemo da su hrvatski propisi posebno stroži za neka područja ljudske djelatnosti koja su bila definirana isključivo u dosadašnjoj zakonodavnoj regulativi RH, a radi osiguravanja primjene principa predostrožnosti ; (područja tzv. „povećane osjetljivosti“ poput bolnica, škola i dječjih vrtića). Pored toga, svi mjeritelji elektromagnetskih polja (referentnih i ostalih mjernih veličina) u RH moraju biti akreditirani od strane Hrvatske akreditacijske agencije te dodatno moraju ishodovati posebno ovlaštenje Ministarstva zdravlja. Taj postupak ovlašćivanja osigurava transparentnost čitavog procesa nadzora mjerenja i uporabe elektromagnetskih zračenja, posebno u javnosti intrigantom području postojećih pokretnih komunikacijskih sustava, o kojima se u javnosti stalno obnavlja rasprava. Ta rasprava, nažalost, rijetko je stvarno potaknuta brigom o zdravlju, ili brigom o prekomjernim izlaganjima EM zračenju, čak i kada se raspravlja i u duel uvodi dječju populaciju RH. Iz našeg iskustva (od 1988 godine.) EM zračenje se koristi za „pritisak“ jednostavno zato jer je nevidljivo, sam termin „zračenje“ povezuje se sa „užasima“ radioaktivnosti i nuklearnih eksplozija i jako je dobar materijal za provedbu diskusija i „proizvodnju „straha i „pritisaka“ na sugovornika. Najčešći razlozi i povodi „javnih diskusija“ jesu u stvarnom životu uzrokovani ekonomsko-financijskim privatizacijskim razlozima veznim uz telekomunikacijsku tehnologiju i sustave. Dodatne mjeriteljske kontrole EM polja provodi i HAKOM (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti), koja ima svoju mjernu ekipu koja provodi mjeriteljske kontrole po cijeloj Hrvatskoj bez prethodne najave vremena i mjesta kontrole ali nije ovlaštena pri HAA (Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji). Oni moraju mjeriti EM polja iz sasvim drugih pravnih regulatornih razloga i to uspješno čine. Ta ekipa NIJE ovlaštena niti od Ministarstva zdravlja. To napominjemo zato jer se HAKOM koji puta u javnosti prilikom vršenja mjerenja upušta u neprimjerene rasprave s javnošću, „stručne ili nestručne“, često i o zdravstvenom utjecaju izlaganja EM poljima na mjestima gdje mjere, a o tome ne bi smjeli niti pomisliti davati svoja stručna mišljenja. To je kao da idete postolaru da vam udijeli zubarski savjet zato jer zna vaditi čavle iz potplata. Važno je istaknuti da svi rezultati mjerenja EM zračenja iz telekomunikacijskih sustava koji su od 1998. g. do sada provedeni u Republici Hrvatskoj i na njime temeljene studije pokazuju da su elektromagnetska polja koje proizvodi telekomunikacijska oprema unutar dopuštenih propisanih granica koje propisuje zakonski propis donesen u Saboru RH 1997.g. [3] . Također, ne postoji konzistentna znanstvena epidemiološka studija, niti hrvatska niti globalna, koja je koristeći današnja znanja nedvojbeno ukazala da elektromagnetsko zračenje utječe na ljudsko zdravlje uzrokujući trajna biološka (zdravstvena) oštećenja, jednostavno zato jer se ta tehnologija prekratko koristi da bi dosadašnje epidemiološke studije mogle dati relevantne i ponovljive podatke. Stav znanstvene zajednice je da je korištenje modernih telekomunikacijskih tehnologija koje koriste umjetna elektromagnetska polja za svoj rad prihvatljiv civilizacijski rizik. Međutim, kako nitko od istraživača ne negira moguću reverzibilnu osobnu osjetljivost nekih ljudi na stresore okoliša početkom veljače 2014. g. znanstveni odbor Europske komisije izdao je priopćenje da EM zračenje telekomunikacijske opreme u razinama koje se koriste u praksi ne predstavlja zdravstveni rizik za opću populaciju ali da se svejedno, i to radi činjenice da je takvo zračenje umjetno, mora pristupiti sveobuhvatnim znanstvenim istraživanjima na svim područjima kako bi odredili prihvatljivost rizika od izlaganja EM poljima i odredili njegovu težinu (faktor). Dodatno, Europska komisija (vlada EU) podupire sveobuhvatna dodatna istraživanja zasnovana na principu predostrožnosti kroz multidisciplinarni projekt „Popunjavanje nepoznanica u znanju i sveobuhvatno smanjenje izlaganja nepotrebnim, pogotovo umjetnim, poljima elektromagnetskog zračenja“ što će biti osnova za sveobuhvatnu prospektivnu epidemiološku populacijsku studiju (čak i na širem području od EU – gotovo globalno). Na žalost, u javnosti se često koriste paušalni podacima, brojevima koji ništa ne predstavljaju i koji su najčešće izvučeni iz vrlo kompleksnog konteksta što u konačnici doprinosi nepotrebnom sukobima u javnosti. Elektromagnetska zračenja najčešće se u javnosti neprimjereno poistovjećuju s baznim postajama što je samo mali dio svih postrojenja koja u stvarnosti proizvode takva zračenja te stoga jasno treba istaknuti da telekomunikacijska oprema nije JEDINI izvor EM zračenja kojem je stanovništvo ( i profesionalno izloženi djelatnici na poslu) izloženo i da nikako nije smisleno jednostavno ga izvlačiti iz konteksta opće izloženosti EM zračenju iz tehnoloških izvora pa i onih koje koristimo u kućanstvima i posebno, medicini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Elektrotehnika, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

Napomena
Rad je rezultat istraživačkih djelatnosti IMI u području dozimetrije neionizirajućeg zračenja.



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivica Prlić, (125490)