engleski

Croatian Waste Managament Plan and Radioactivity

Krajem listopada 2015.g. završena je Javna rasprava o Planu gospodarenja otpadom RH (PGO) za razdoblje 2015.-2021. [1] i o Strategiji procjene utjecaja tog plana na okoliš. Cilj donošenja novog PGO bio je definiranje mjera za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Nacrt je sadržavao više od 70 konkretnih mjera za unaprjeđenje sustava razvrstavanja otpada, izgradnju centara za gospodarenje otpadom i zatvaranje i sanaciju odlagališta otpada i NITI jednu poveznicu s dobro definiranim sustavom provedbe zaštite od ionizirajućeg zračenja u RH [2]. Tijekom javne rasprave nije stigla niti jedna primjedba koja bi naglasila taj nedostatak. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode RH (MZOP) ako regulatorno tijelo za provedbu PGO nije u njemu povezalo potrebu obaveznog zajedničkog planiranja postupaka u slučaju da otpad bilo koje vrste definiran Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN94/13) u sebi sadrži i NORM - prirodne radioaktivne tvari i prirodne radioaktivne tvari sa svojstvima promijenjenim korištenjem tehnoloških postupaka na tom materijalu. Valja napomenuti da je radioaktivni otpad i otpad koji u sebi sadrži bilo koji oblik i razinu radioaktivnosti (prirodni ili antropološki) izuzet iz nadležnosti MZOP. Njega regulatorno prati i zakonodavno uređuje Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost RH (DZRNS). Ovim kratkim radom nastoji se istaknuti neodvojivost regulatorne nadležnosti nad bilo kakvim moderno proizvedenom otpadom, posebno komunalnim otpadom iz urbanih cjelina (gradovi), otpadom iz moderne tehnološke proizvodnje novih materijala i medicinskim otpadom. Naglasak se daje na medicinski otpad i to ne opći medicinski biološki otpad već vrlo poseban, otpad iz dijagnostičkih i terapijskih odjela nuklearnih medicina.

risk assessment; risk; exposure; bourden

Rad je rezultat stručnih djelatnosti istraživačkog tima IMI koji čini i Stručno tehnički servis za provedbu poslova zaštite od ionizirajućeg zračenja u RH