hrvatski

Uvjetovanost obrazovne spremnosti i zapošljivosti

Rad je temeljem analize ankete „Izobrazba odraslih kao ključni čimbenik zapošljivosti i profesionalnog razvoja“ ukazao na činjenicu da kontinuirani usklađeni razvoj programa profesionalnog usmjeravanja, prekvalifikacije i doškolovanja, kao i neformalnih oblika edukacije, usklađenih s turbulentnim gospodarskim promjenama ima presudan utjecaj na problem zapošljivosti i obrazovne motivacije. Rezultati istraživanja potvrdili su tezu o uskoj povezanosti i međuuvjetovanosti ekonomije rada i cjeloživotnog obrazovanja koje prilikom izrade strateških dugoročnih planova razvoja gospodarstva nije moguće promatrati odvojeno. Dokazane su međuuvjetovanosti i interakcijki efekti obrazovne spremnosti (za institucionalizirane programe formalnog i neformalnog, ali i informalnog oblika obrazovanja) i zapošljivosti pojedinca, uzrokovanu sve kraćim vremenom uporabne vrijednosti ranije stečenog znanja i vještina i promjenom strukture traženih zanimanja. U rujnu 2008. godine anketirana su 102 reperezentativna ispitanika, odrasle osobe koje pohađaju verificirane andragoške programe otvorenog učilišta Diopter, s ciljem pregleda izobrazbe odraslih kroz njen utjecaj na profesionalni razvoj i zapošljivost. Deskriptivna i analiza temeljena na statistički značajnim rezultatima dobivenim hi-kvadrat testom pokazale su znakovite razlike u stavovima između ispitanika različitog stupnja stručne spreme i oblika programa za koji se opredjeljuju, kao i razloga sudjelovanja u obrazovnim aktivnostima, što je odraz nepovoljne strukture obrazovnih institucija na promatranom području, odnosno prevladavanje suficitarnih zanimanja (ekonomskih i strukovnih) bez obzira na višegodišnju tržišnu zasićenost. Do izražaja su došli i pozitivni stavovi o radu bez prijave kod nezaposlenih ali i kod osoba zaposlenih na radnim mjestima koje odgovaraju stečenim kvalifikacijama, što je pokazatelj njihovog nezadovoljstva. Evidentna je nezastupljenost neformalnih i informalnih oblika edukacije, kao i visoki zahtjevi osoba koje su se odlučile na oportunitetni trošak ulaganja u nastavak obrazovanja kroz formalne programe, a koji se odnose na suradnju obrazovnih institucija i potencijalnih poslodavaca ; težnju individualnom pristupu usmjerenom povećanju individualne zapošljivosti, homogenizaciji obrazovnih grupa i visokim očekivanjima usmjerenim stručnim suradnicima. Analiza moda - oblika obilježja s najvećom frekvencijom, pokazala je izuzetno visoka očekivanja ispitanika i od sadržaja i od načina izvođenja obrazovnih programa, što je dovelo do zaključka da se radi o varijablama koje se moraju uzeti u obzir prilikom formiranja i promicanja politike cjeloživotnog obrazovanja i kretanja ka otvorenijem i inovativnijem društvu. Odluka o opravdanosti svakog programa mora se pravovremeno utvrditi na osnovu strukturne nezaposlenosti, stanja deficitarnih i suficitarnih profila, kao i mreže postojećih obrazovnih institucija, kako na razini cijele države, tako i na razini svake županije i grada.

cjeloživotno obrazovanje ; informalno učenje ; obrazovna spremnost ; zapošljivost ; tržište rada

nije evidentirano