hrvatski

O položaju manjinskoga jezika "odozdo" i "odozgo" na primjeru hrvatskoga jezika u Slovačkoj

Jezična politika provodi se na različitim razinama od međunarodnih i vladinih institucija preko lokalnih tijela do samih pojedinaca koji također donose određene odluke o jeziku. U višejezičnim sredinama pitanja jezične politike postaju znatno kompleksnijima i osjetljivijima. U europskom kontekstu odnosi među pojedinim jezicima, te posebno položaj, status, ali i sama uporaba manjinskih jezika regulirani su raznim zakonima, poveljama i dokumentima. No, svakako je važno istaknuti da se uporaba (u određenim situacijama i za- štita pojedinih jezika) ne regulira isključivo zakonskim aktima i dokumentima, nego je ona pod snažnim utjecajem lokalnih i pojedinačnih praksi, jezičnih stavova i ideologija same zajednice (Spolsky 2009). Stoga jezične politike trebaju uključivati i propitivanje statusa i upotrebe jezika na razini zajednice i na razini pojedinca. Propitivanje stavova i ideja koje o jeziku, njegovoj uporabi, statusu i položaju u zajednici imaju sami govornici, odnosno emska, insajderska perspektiva čini važan dio istraživanja predstavljenoga u ovom radu. Cilj je utvrditi odgovara li jezičnopolitička praksa stvarnome stanju, odnosno potvrđuju li iskustva, stavovi i percepcije ispitanika službenu politiku institucija. U radu se analiziraju metalingvistički diskursi dobiveni intervjuiranjem.

jezična politika ; hrvatski jezik ; Republika Slovačka

nije evidentirano