hrvatski

Moderno kiparstvo otoka Hvara

Knjiga Moderno kiparstvo otoka Hvara razmatra opuse dvanaestoro kipara porijeklom i življenjem vezanih za otok Hvar u vremenu od kraja 19. stoljeća do današnjih dana. Izborom tih kipara obuhvaćen je i optimum kojega je otočna sredina dala u vremenu osvješćivanja i individualiziranja kiparske prakse, dakle onih osobina koje karakteriziraju individualističku tradiciju modernizma. Djelo razmatra i one autorske doprinose, koji su unatoč akulturaciji u velikim i bogatijim sredinama u kojima su pojedini autori živjeli ili žive, vezom sa zavičajem bitno odredili vlastitu fizionomiju. Izborom dvanaestoro hvarskih kipara posebno se ističe da njihovi opusi u najvećem broju slučajeva nisu ostali vezani za uži zavičaj, već ih je njihova vrijednost učinila dijelom nacionalnog kiparskog krajobraza. Ili riječima recenzenta akademika Tonka Maroevića „… čini se da se ni u kojoj drugoj sredini nije pojavio takav slučaj, da bi se na temelju nevelikog broja uzoraka mogli izvući zaključci pertinentni za čitavu hrvatsku modernu i suvremenu umjetnost.“ Do sada je o hvarskim kiparima koje spominje knjiga pisano uglavnom u novinama, periodici i katalozima izložbi, ali uz neke pionirske pokušaje objedinjavanja i definiranja fenomena otočnog kiparstva, primjerice onaj Grge Gamulina ili putujuće izložbe Četiri kipara otoka Hvara, 2001./2012. (Stari Grad, Split, Zadar, Szentendre, Beč), nije bilo vidljivijih pokušaja da se tom fenomenu da sintezni znanstveni okvir. Knjiga sadržava studije o kiparima: J.Plančiću, J.Makjaniću, Š.Dujmoviću, J.Škarpi, J.Dobroviću, J.Grgevčiću, D.Vrankoviću, V.Kovačić, P.Bogdaniću, S.Drinkoviću, K.Kovačiću i K.Hrasti.

Otok Hvar; kipari; 20. stoljeće

nije evidentirano