Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utjecaj prostornog rasporeda poroznosti na procjenu ukupnog kapaciteta skladištenja ugljičnog dioksida u dubokom slanom vodonosniku Poljana (CROSBI ID 403760)

Ocjenski rad | diplomski rad

Vuković, Tina Utjecaj prostornog rasporeda poroznosti na procjenu ukupnog kapaciteta skladištenja ugljičnog dioksida u dubokom slanom vodonosniku Poljana / Saftić, Bruno (mentor); Kolenković Močilac, Iva (neposredni voditelj). Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, . 2015

Podaci o odgovornosti

Vuković, Tina

Saftić, Bruno

Kolenković Močilac, Iva

hrvatski

Utjecaj prostornog rasporeda poroznosti na procjenu ukupnog kapaciteta skladištenja ugljičnog dioksida u dubokom slanom vodonosniku Poljana

Geološko skladištenja ugljičnog dioksida je jedna od mjera za sniženje njegove koncentracije u atmosferi. Duboki slani vodonosnici su najpovoljnija mjesta za uskladištenje CO2, zbog velike površine prostiranja, položaja koji je nerijetko u blizini velikih industirjskih izvora CO2 i mehanizama uzamčivanja koji se javljaju tijekom različitog vremenskog perioda. Međutim, brojne su nesigurnosti u procjenama kapaciteta skladištenja ovih velikih stijenskih tijela. Nesigurnosti se uglavnom vezane uz nedostatak podataka. U doktorskoj disertaciji KOLENKOVIĆ (2012) kao potencijalni skladišni objekti, u zapadnom dijelu Savske depresije su izdvojeni Poljana pješčenjaci koji su također karakterizirani malim brojem podataka. U tom smislu jedan od kritičnih parametara prilikom procjene je poroznost. U ovom radu se htjela ispitati mogućnost procjene poroznosti izračunom težinske, odnosno ponderirane srednje vrijednosti. Kao težinski parametar, uz poroznost je odabrana efektivna debljina kako bi se bušotinama s većom efektivnom debljinom dao veći utjecaj na procjenu od onih s manjom. Time se htjela izbjeći konstrukcija karte poroznosti na temelju samo 20 bušotina. Uz poroznost, u radu se ispitala i mogućnost podjele područja istraživanja. Dosadašnji radovi su područje istraživanja diskretizirali mrežom blokova iz čijih su središta potom očitavane vrijednosti pojedinih parametara s pripadajućih karata. Takav postupak je vrlo složen i zahtijeva mnogo vremena, a s obzirom na premali broj podataka, dobiveni rezultati ovakvog istraživanja su i tako samo orijentacijskog karaktera i služe isključivo za usmjeravanje istraživanja, a nemaju direktnu primjenu pa bi bilo vrlo korisno pronaći jednostavniji način procjene, uz uvjet da dobiveni rezultati ipak ne odstupaju previše. Prema tome osmišljeno je pet novih načina izračuna kapaciteta skladištenja od kojih je svaki objašnjen i prikazan pripadajućom kartom efektivne debljine i tabličnim izračunom. Radi lakše usporedbe rezultata konstruiran je i dijagram te niz tabličnih prikaza raspodjele podataka. S obzirom na konačne rezultate kapaciteta skladištenja, ovakvo pojednostavljenje izračuna se može smatrati prihvatljivim i nači primjenu u prvoj fazi istraživanja, odnosno u utvrđivanja potencijala područja dubokog slanog vodonosnika za skladištenje CO2.

ugljični dioksid; geološko uskladištenje CO2; Savska depresija; pješčenjaci Poljana; poroznost; kapacitet uskladištenja CO2

nije evidentirano

engleski

Influence of the Porosity Distribution Model on Numerical Estimates of the Total CO2 Storage Capacity in the Poljana Deep Saline Aquifer

nije evidentirano

carbon dioxide; CO2 geological storage; Sava depression; Poljana sandstones; porosity; CO2 storage capacity

nije evidentirano

Podaci o izdanju

41

28.09.2015.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Geologija, Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo