hrvatski

Utjecaj djelomične defolijacije i solarizacije na polifenolni sastav vina kultivara Merlot, Teran i Plavac mali (Vitis vinifera L.)

Grožđe i vino crnih kultivara vinove loze bogati su različitim polifenolnim spojevima, kao što su fenolne kiseline, stilbeni, flavan- 3-oli i antocijani. Dosadašnja istraživanja pokazala su da njihov sadržaj primarno ovisi o kultivaru, ali i o ampelotehničkim zahvatima u vinogradu, te o tehnologiji proizvodnje vina. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj djelomične defolijacije kao uobičajenog zahvata u suvremenom vinogradarstvu, te solarizacije čiji je utjecaj još uvijek slabo istražen, na sadržaj pojedinačnih i ukupnih polifenolnih spojeva, te antioksidacijsku aktivnost vina. Kultivari korišteni u pokusu su Merlot, koji je jedan od najrasprostranjenijih crnih kultivara u svijetu, te Teran i Plavac mali kao najznačajniji predstavnici našeg autohtonog crnog sortimenta. Pokus je zbog biološko- gospodarske različitosti istraživanih sorata postavljen na tri lokacije: Merlot u Zagrebačkom vinogorju, Teran u Zapadno Istarskom vinogorju, a Plavac mali u Pelješko vinogorju. Prvo tretiranje je djelomična defolijacija, gdje se sa svake mladice tretiranog trsa uklonilo po pet bazalnih listova. Drugo tretiranje je solarizacija, koja podrazumijeva postavljanje reflektirajuće aluminijske folije crvenog tkanja (VITEXSOL) na tlo, ispod trsova s obje strane reda. Treće tretiranje čine trsovi ispod kojih se postavlja reflektirajuća folija uz prethodno učinjenu djelomičnu defolijaciju, dok je četvrto tretiranje kontrola, što znači da su pokusni trsovi izvan tretmana solarizacije i djelomične defolijacije. Svi su tretmani provedeni uz početak šare grožđa. Nakon kemijske analize pokusnih vina i statističke obrade dobivenih podataka zaključeno je da je kombinacija djelomične defolijacije i solarizacije imala najpozitivniji učinak na polifenolni sastav vina pokusnih kultivara, posebno u pogledu povećanja koncentracija kvercetina, epikatehin galata i galne kiseline, dok je djelomična defolijacije zasebno dovela do povećanja koncentracije petunidin-3-glukozida, malvidin- 3-glukozida i peonidin-3-glukozida. Solarizacija kao zasebni tretman imala je nešto slabiji utjecaj na promjene u polifenolnom sastavu vina u odnosu na kontrolu, ali je ipak dovela do povećanja koncentracije epikatehina i kumarinske kiseline. Antioksidacijska aktivnost pokusnih vina u jakoj je korelaciji s ukupnim polifenolima, ukupnim antocijanima i ukupnim flavan-3-olima.

djelomična defolijacija; solarizacija; polifenolni spojevi; antioksidacijska aktivnost

nije evidentirano