hrvatski

Mediteranski korijeni filozofije

Mediteranski korijeni filozofije naziv je međunarodnog filozofskog i interdisciplinarnog godišnjeg simpozija koji se od 2007. godine kontinuirano održava u Splitu, u organizaciji Hrvatskog filozofskog društva i Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. U ovome istoimenom zborniku objavljuje se izbor znanstvenih radova nastalih na temelju simpozijskih priopćenja, kojim se obznanjuje kontinuitet promišljanja mediteranskih korijena filozofije, na jednoj strani, kao i interdisciplinarna istraživanja različitih sastavnica filozofije i kulture Mediterana, na drugoj strani, predstavljena na simpoziju tijekom proteklog desetljeća. Mediteran je kolijevka zapadno-europske filozofije i znanosti koje, zajedno s također mediteranskim naslijeđem hebrejsko-kršćanske religijske tradicije, udaraju temelje zapadno-europske kulture i civilizacije. Zapadna filozofija i znanost započinju svoj povijesni razvoj u klasičnom razdoblju helenske antike, u VI. st. pr. Kr. na istočnoj obali Mediterana, u maolazijskim grčkim kolonijama Miletu i Efezu, te obližnjim otocima ; potom se šire do Eleje i Sicilije da bi svoj vrhunac postigle u Ateni, jednom od središta antičkog Mediterana. Nastanak i razvoj mediteranskog mišljenja korijeni se u antičkoj grčkoj filozofiji, a ti, u punom smislu riječi, mediteranski korijeni filozofije, s različitih motrišta promišljaju se u sedam priloga prvog dijela ovoga zbornika pod naslovom „Od mythosa do logosa”. Daljnji razvoj antičke filozofije, od helenizma do srednjovjekovne epohe, preko novih središta filozofske misli Aleksandrije, Antiohije, Kartage i Rima također je sudbinski vezan za Mediteran. Stvaranje, sukobljavanje i međusobno prožimanje mediteranskih kultura, specifični mediteranski multikulturalizam dao je bitno obilježje daljnjem razvoju filozofije Zapada. Grčka i rimska antika, helenističko-rimsko naslijeđe, Bizant, orijentalne arapske tradicije, uz pečat nove islamske religije stapaju se u islamsko-arapsku srednjovjekovnu filozofiju, kulturu i civilizaciju. Ti se procesi prate, uz usporedne raščlambe socio- kulturnih obzora, te filozofskih i umjetničkih refleksija, u narednih šest studija objavljenih u drugom dijelu zbornika pod naslovom „Multikulturalizam Mediterana”. Treći dio zbornika, naslovljen „Mediteranski obzori hrvatske filozofije”, odnosi se na utemeljenje hrvatske filozofije koja se, kako u svojim početcima, tako i u najsjajnijim vrhuncima, korijeni u mediteranskom dijelu svojega višeslojnoga kulturnog identiteta. Od pet priloga ove cjeline tri predstavljaju i promišljaju znanstveni, filozofski i književni doprinos velikog hrvatskog, mediteranskog, europskog i svjetskog filozofa i svestranog prirodoznansatvenika i humanista Ruđera Josipa Boškovića kojemu su, povodom 300. obljetnice rođenja, posvećeni V. Mediteranski korijeni filozofije. Četvrti dio zbornika tematizira i kritički analizira „mediteransku filozofiju Alberta Camusa”, koju su obilježili VIII. Mediteranski korijeni filozofije o 100. obljetnici rođenja toga velikog mediteranskog mislioca, filozofa apsurda i revolta, svestranog kulturnog stvaraoca, dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Camus je Mediteranac ne samo rođenjem, podrijetlom i socio-kulturnim identitetom. On je Mediteranac ponajprije svojim svjetonazorom što ga razvija, kako u svojim književnim djelima, tako i u osebujnoj mediteranskoj filozofiji, o čijem značenju, dosezima i utjecajima u četiri završna priloga ovoga zbornika pišu hrvatski i njemački autori. Poredbene raščlambe mediteranske filozofije od antike do Camusa, kreću se od promišljanja utjecaja grčke i arapske filozofije na hrvatsku i suvremenu svjetsku misao do suvremenih filozofskih, znanstvenih i kulturnih tema sagledanih iz aspekta njihovih mediteranskih relacija, uzajamnih utjecaja i osebujnih interpretacija.

filozofija ; Mediteran ; multiculturalism ; Bošković ; Camus

nije evidentirano