engleski

The recognizability of the logical form of the quantified sentences generated by formal grammar in Croatian

Odnos logičke i gramatičke forme prirodnih jezika složeno je pitanje koje proučavaju logika, lingvistika i kognitivne znanosti. Premda postoje zanimljiva istraživanja općeg odnosa hrvatskoga jezika i kvantifikacije (Šarić 2002, Kovač 2011), koliko je autorima poznato, riječ je o prvom empirijskom istraživanju ove vrste. Tradicionalno, najznačajnije su logičke forme Aristotelove četiri kvantifikacijske forme: univerzalno afirmativan (Svi S su P), univerzalno negativan (Nijedan S nije P), partikularno afirmativan (Neki S su P) i partikularno negativan sud (Neki S nisu P). U ovom istraživanju izrađen je formalni model proizvođenja sintaktički ispravnih rečenica koje predstavljaju što više različitih izričaja četiriju kvantifikacijskih formi. Sastavljena je probabilistička beskontekstna gramatika kojom se proizvode kvantificirane rečenice hrvatskoga jezika. Empirijski dio istraživanja proveden je u dvjema fazama. Prva je faza završena u rujnu 2014. godine, a druga u veljači 2015. godine. U prvoj fazi u potpunosti je ispunjeno 18 upitnika, a u drugoj njih 19, tako da je ukupan broj obrađenih upitnika 37. Populacija na kojoj je provedeno istraživanje studenti su Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su upisali kolegije Logika I i Logika II. Ispitana je prepoznatljivost aristotelovskih logičkih formi u rečenicama proizvedenima formalnim modelom. Utvrđene su statistički značajne razlike u prepoznatljivosti navedenih formi. Najmanja je prepoznatljivost rečenica partikularno negativne logičke forme, potom univerzalno negativne, a najveća je prepoznatljivost univerzalno afirmativnih i partikularno afirmativnih rečenica. Rezultati pokazuju statistički značajne razlike u prepoznatljivosti između afirmativnih i negativnih rečenica. Nije pokazana značajna razlika u prepoznatljivosti između partikularnih i univerzalnih rečenica. Promatrajući duljinu rečenice, naglašen odnosno nenaglašen oblik pomoćnoga glagola, uobičajenost reda riječi i semantičku smislenost kao nezavisne varijable, a prepoznatljivost rečenice kao zavisnu varijablu, metodom višestruke regresije neočekivano je pokazano kako je jedini statistički značajan prediktor prepoznatljivosti duljina rečenice, a ne primjerice semantička smislenost ili red riječi.

quantification in the Croatian language ; logical form of quantification

nije evidentirano