hrvatski

Mediji i javni interes

Zbornik otvara poglavlje Mediji i javni interes u kojem Miroljub Radojković tekstom „Mediji i javni interes: ogled na primeru Srbije“ poziva na raspravu o tome što je javni interes i na koji se način on pregovara u društvu. Polazeći od teorijskih postavki Denisa McQuaila, Radojković opisuje pet načela koja se najčešće spominju u raspravama i pregovaranjima o javnom interesu u medijima, a koja se odnose na pitanja slobode, raznovrsnosti, kvalitete informacija, društvenog poretka i solidarnost te kulturnog poretka. Na kraju članka autor zaključuje da niti u jednom društvu ova načela ne mogu biti istovremeno zadovoljena te da je neophodno njihovo privremeno smjenjivanje u procesima pregovaranja. Drugo poglavlje Mediji, javnost i lokalna zajednica posvećen je medijima „trećeg sektora“, odnosno medijima civilnog društva ili alternativnim medijima, kao i medijima lokalne zajednice. Raspravljajući o ulozi civilnog društva i sektorskoj podjeli medija u liberalnim demokracijama, svojim tekstom „Mediji trećeg sektora: konceptualizacija i društveni kontekst njihovog djelovanja“ Helena Popović daje značajan doprinos teorijsko- konceptualnom razumijevanju medija „trećeg sektora“ i njihovom smještanju u suvremenu teoriju medija. Iz ove teorijske pozicije, autorica pruža vrlo detaljan pregled razvoja ovih medija u Hrvatskoj u posljednja dva desetljeća. Na sličnom tragu, Brankica Drašković i Jelena Kleut tekstom „Mediji civilnog društva kao neiskorišćena šansa za transformaciju lokalnih medija u Srbiji: perspektive medijskih poslenika“ pokazuju koje su mogućnosti otvorene za medije civilnog društva u Srbiji nakon donošenja novog seta zakona i što medijski djelatnici o tome misle. Autorice zaključuju da među medijskim profesionalcima u Srbiji još uvijek nije prepoznata potencijal medija civilnog društva – najprije zbog toga što njihov koncept nije dovoljno jasno prepoznat u društvu, te zbog toga što postoji velika sumnjičavost u njihov demokratski potencijal i financijsku održivost. Sljedeći članak u okviru ovog poglavlja fokusiran je na neprofitne audiovizualne medije. Marina Mučalo u tekstu „Community radio: razvoj i perspektive neprofitnih medija“, nakon pregleda razvoja ovog tipa radija u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi, donosi detaljnu analizu njegovog razvoja, zakonskog i praktičnog dometa u suvremenoj Hrvatskoj. Na kraju, ovo poglavlje završava člankom Mate Brautovića „Lokalni online mediji i utjecaj lokalne politike na primjeru Dubrovnika“ u kojem autor objašnjava zbog čega ovi mediji nisu samoodrživi i zbog čega oni nisu u mogućnosti nadzirati vlast i biti čuvari demokracije. Treće poglavlje Obrazovanje novinara donosi članak Lejle Turčilo i Seida Masnice „Izazovi obrazovanja novinara u Bosni i Hercegovini: zašto nam je potrebna promjena pristupa“. Ispitivanjem stavova studenata novinarstva i njihovih profesora te uglednih novinara, autori daju odgovor na pitanje kakve kompetencije su potrebne novinarima u suvremenim bosanskohercegovačkim redakcijama i u kojoj mjeri studiji novinarstva omogućavaju da se one razviju. Posljednje poglavlje je Istraživanja: mediji, javnost i država. U prvom članku „Stavovi građanki i građana Beograda o odnosu države i medija“ Marijana Matović i Nikola Jović, istraživanjem stavova građana o medijima i vlasti pokazuju na koji način porast pritisaka na medije i smanjenje medijskih sloboda utječu na smanjenje povjerenja građanki i građana u medije u zemljama u tranziciji. U sljedećem članku „Transformacija javnih RTV sistema u javne medijske servise: analiza web portala javnih RTV servisa u BiH“, autori Zarfa Hrnjić Kuduzović i Asim Šahinpašić analizom sadržaja četiri web portala javnih medijskih servisa ukazuju na nedovoljnu iskorištenost tehnoloških mogućnosti da se ovi medijski servisi transformiraju u interaktivne online medijske servise. Zbornik završava tekstom „Manipulacija u medijskom diskursu: kritička analiza diskursa naslova najposjećenijih hrvatskih online medija o hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar- Kitarović“. Autorice Ivana Vrtič i Viktorija Car kritičkom analizom diskursa analizom naslova iz uzorka pokazuju na koji način autori naslova kreiraju ili osporavaju odnose moći u društvu. Ovaj zbornik radova, pored regionalne perspektive i uvida u istraživačke procese i interese u trima susjednim zemljama, donosi i značajne pokazatelje o stanju medijske scene i ključnim aspektima medija u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Također, za čitatelje (posebno za studente komunikologije, novinarstva i medijskih studija) svakako zanimljivi mogu biti uvidi u popis literature na kraju svakog teksta, koji donose relevantne izvore za dodatno čitanje i buduća istraživanja. Nadamo se da će knjiga Mediji i javni interes potaknuti rasprave o stanju i perspektivama medija u regiji te inicirati nastajanje nekih budućih teorijskih i istraživačkih članaka koji će u fokusu imati medije, socijalni kapital i javni interes. Također, želja nam je da predočene analize i članci posluže kao temelj za pomicanje smjera u znanstvenom i javnom diskursu od pitanja kakvi su mediji danas ka raspravi o tome kakve medije želimo.

mediji ; javnost ; javni interes ; lokalna zajednica ; novinarstvo

nije evidentirano