hrvatski

Dvorci Vranyczanyjevih – plemstvo modernoga doba u ambijentima baroka

Na izmaku 19 stoljeća, članovi obitelji Vranyczany Dobrinović kupuju barokne dvorce u Zagorju (Mirkovec, Gornja Bedekovčina, Oroslavje i Sv. Križ Žačretje) i kontinentalnoj Hrvatskoj, preuređuju ih i osuvremenjuju interijer, opremaju stilskim namještajem, uređuju raskošne perivoje te tako, ponovno oživljavajući kulturu ladanja, stvaraju ambijente ugodna življenja. Poseban interes iskazivali su za uređenje perivoje, spajajući kako je tada bilo aktualno u Monarhiji, barokne i romantičarsko-historicističke arhitektonske elemente s kultiviranom i „prirodnom“ vegetacijom. Nastaju zanimljivi sklopovi krajolika s jezerima i arhitekture dvoraca i perivoja, među kojima se posebno ističe perivoj u Oroslavju, s baroknim parterima i kipovima, egzotičnom mogilom i grottom, jezerom s antičkim hramom, čudesna pozornica na kojoj su se odvijale kostimirane zabave i svečanosti u režiji Luje Vranyczanya. No osim za ladanje, posjedi obitelji bili su i uzorno vođena gospodarstva, posebno Sv. Križ Začretje s velikom konjušnicom i povrtnjakom. Spajajući tako ugodu i zabavu života na ladanju, druženje s plemstvom i umjetnicima, proslave u raskošnim perivojima s korištenjem posjeda u gospodarske svrhe, upravo su u vrijeme obitelji Vranyczany barokni dvorci i posjedi ponovno zaživjeli zadnji puta, prije nego što će u burnom 20. stoljeću biti nepovratno uništeni ili prenamijenjeni.

barokni dvorci, Vranyczany, Mirkovec, Gornja Bedekovčina, Oroslavje, Sv. Križ Začretje

nije evidentirano