hrvatski

Benedetto Bordon i iluminacije u inkunabuli Alexander de Hales: Summa universae theologiae (Anton Koberger, Nürnberg, 1482.) u samostanu sv. Frane u Šibeniku

U radu se analiziraju iluminacije u inkunabuli Alexander de Hales: Summa universae theologiae (Anton Koberger, Nürnberg, 1482.) koja se čuva u samostanu sv. Frane u Šibeniku. Iluminacije početne stranice inkunabule sastoje se od inicijala tipa littera historiata i littera florissa te dekorativnog okvira u marginama. Stupci su međusobno odijeljeni okomitom dvostrukom linijom u zlatnoj i plavoj boji koja je u gornjoj margini zaključena listom akantusa i zlatnim cvjetovima čička (Arctium) i češljugovine (Dipsacus). Vanjski rubovi teksta omeđeni su zlatnim okomitim linijama koje su zaključene cvjetovima tulipana. U sredini donje margine unutar lovorovog vijenca naslikan je franjevački grb na plavoj pozadini ukrašenoj bijelim viticama. Grb je sa strana ukrašen zlatnim čičcima i lisnatim viticama, listovima akantusa i raznobojnim cvjetovima. Jednaki dekorativni okvir proteže se i uz tekst u desnoj margini a u jednom manjem dijelu i u lijevoj. Prvi je stupac ukrašen s inicijalom »Q« na pozadini od zlatnog kvadrata izrađenim na način littera historiata. Inicijal je sastavljen od lisnatog vijenca u boji ciklame uklopljenog u čaške od akantusovih listova zelene boje. Unutar ovalnog okvira naslikan je portret sv. Aleksandra Haleškog u franjevačkom habitu sa renesansnom kapom na glavi kako stoji iza drvene ograde unutar koje je polica s naslaganim knjigama. Svetac je prikazan frontalno do pojasa, u pozi statue, snažnog tijela i koščate glave lagano zakrenute u smjeru pogleda na svoju lijevu stranu. Ruke drži podignute u visini grudi pokazujući desnim kažiprstom. Lik je obasjan svjetlom sa lijeve strane tako da su desni obraz i podbradak u sjeni što ističe mesnate usne i okrugle oči. Na smeđem habitu stisnutom u struku, sa spuštenom kapuljačom i širokim ovješenim rukavima, pažljivo su u širokom rasponu nijansi dorađeni detalji okomitih nabora i uspjelo ostvarena igra svjetla i sjene. Plavo obojena pozadina iza lika ukrašena je posutim bijelim kružnicama s točkicama. Minijature iz šibenske inkunabule mogu se na više razina povezati sa nizom radova pripisanih Bordonu. To su vrsta dekorativnog okvira, oblikovanje početnog inicijala i tipologija lika sv. Aleksandra Haleškog. Kao lijep primjer za usporedbu mogu se izdvojiti iluminacije brevijara iz benediktinskog samostana u Pragli, danas u Musée Condé de Chantilly, s prizorima Rođenja i grbovima obitelji Contarini i Molin, te likovima sv. Andrije, sv. Benedikta i kralja Davida. Lisnati inicijali su naslikani unutar kvadratnih okvira na zlatnoj pozadini. Dekoracija na marginama poput one u šibenskoj inkunabuli sastavljena je od istih cvjetnih uzoraka sa zlatnim cvjetovima čička a omeđeni su zlatnim linijama. Stranica s likom sv. Benedikta po sredini je razdijeljena okomitom dvostrukom linijom u zlatnoj i plavoj boji. Lik sv. Andrije u donjoj margini naslikan je na plavoj pozadini ukrašenoj bijelim zavojitim viticama. Odjeća svetaca oblikovana je okomitim usporednim naborima uz izražene tamnije i svijetlije efekte. Od oslikanih službenih dokumenta izvrstan primjer za usporedbu je Commisione di Leonardo Loredan a Francesco Garzone iz 1508. godine (Berlin, Kupferstichkabinett, 78.C.30). Svetački likovi karakterističnih fizionomija upalih obraza naslikani u okruglim medaljonima vrlo su bliski liku sv. Aleksandra Haleškog. Svetac u desnom medaljonu ima jednako modeliran habit stisnut u struku sa širokim ovješenim rukavima. Bordonu i njegovoj radionici pripisane su i iluminacije u šest antifonara izvorno iz crkve sv. Nikole (»San Nicolò della Lattuga«) u Veneciji naručenih između 1494. i 1514. godine a sada razasutih po knjižnicama u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. I u njima brojni likovi izrađeni u inicijalima tipa littera historiata koji su oblikovani sličnim lisnatim motivima na zlatnoj pozadini pokazuju analogna fizionomijska obilježja. Benedetto Bordon i njegova radionica ukrašavali su minijaturama i matrikule mnogih venecijanskih bratovština. Minijatura s prikazima tri sveca identificirana kao sv. Ivan Krizostom, sv. Onofrije i sv. Agata (Philadelphia, Free Library of Philadelphia, ms. Lewis EM 48, 17) koja je vjerojatno pripadala matrikuli venecijanske bratovštine bojadisara u gestama i fizionomijama likova također je bliska šibenskoj inkunabuli a isto se može kazati i za matrikulu bratovštine sv. Sakramenta s prizorima Krista u kaležu i sv. Grgura i sv. Lovre pripisanu Bordonovoj radionici (London, The British Library, Add. Ms 17047) te matrikulu bratovštine sv. Sakramenta s prizorom Krista u kaležu iz crkve sv. Dvanaestorice apostola (Venecija, Archivio parrochiale, Archivio storico del patriarcato, f. IV). Pripisana mu je i stranica s prikazom Raspeća koja se čuva u Museo Civico Amedeo Lia (La Spezia), datirana u vrijeme početka 16. stoljeća, s tipičnim skulptorskim likovima Marije i sv. Ivana evanđelista okruglih glava i mesnatih usana odjevenih u haljine okomitih nabora. Vretenasto oblikovane Kristove ruke širokih dlanova pokazuju sličnosti s prikazom ruku u franjevačkim grbom u donjoj margini Kobergerove inkunabule koja se čuva u Šibeniku. Zaključno se može ustvrditi da karakteristična fizionomija lika sv. Aleksandra Haleškog, dekoracija inicijala i tip dekorativnog okvira koji ispunjava margine pokazuju izrazite sličnosti s nizom radova koji su pripisani renesansnom minijaturistu Benedettu Bordonu i njegovoj radionici te se mogu uvrstiti u katalog djela nastalih u njegovom neposrednom ambijentu.

Benedetto Bordon ; Padova ; Venecija ; iluminacije ; inkunabule ; samostan sv. Frane ; Šibenik

nije evidentirano