hrvatski

Razvoj dvojezičnosti u višekulturnom okruženju talijanskog vrtića

U radu se prikazuju rezultati istraživanja kojim se željelo utvrditi kojim još jezikom/dijalektom (talijanskim standardnim jezikom / istrovenetskim dijalektom / hrvatskim standardnim jezikom / čakavskim dijalektom) govore djeca koja polaze talijanski vrtić ; nakon koliko vremena djeca kojima talijanski jezik nije materinski jezik počinju koristiti taj jezik te kojim se didaktičkim metodama služe odgojitelji u radu s djecom u cilju postizanja komunikacije na talijanskome jeziku. Istraživanje je provedeno na 69 odgojitelja iz dječjih vrtića na talijanskome jeziku Istarske županije. Statističkom analizom podataka utvrđeno je da pri upisu u talijanski vrtić djeca najčešće govore čakavskim dijalektom, rjeđe hrvatskim i talijanskim standardnim jezikom, dok istrovenetski dijalekt koriste vrlo rijetko. Dijete hrvatofon počinje govoriti na talijanskome standardnome jeziku u velikom broju slučajeva već nakon jedne godine provedene u vrtiću. Odgojitelji pretežno smatraju da u radu s djecom najviše koriste didaktičku metodu pričanja priče. Podaci dobiveni istraživanjem poslužit će za analizu učenja talijanskoga jezika kao drugoga jezika (L2) djeteta hrvatofona, te za usporedbu didaktičkih tehnika korištenih u procesu usvajanja talijanskoga kao drugoga jezika.

dijete hrvatofon ; interkulturalne jezične kompetencije ; odgojitelj ; vertikalna/horizontalna višejezičnost ; talijanski jezik

nije evidentirano