hrvatski

Jezična kompetentnost i osviještenost budućih učitelja

Jedan od temeljnih ciljeva nastave Hrvatskoga jezika u osnovnoj, ali i srednjoj školi jest razvoj jezičnih kompetencija. Jezična kompetencija (osposobljenost, stručnost) podrazumijeva znanje o jeziku i znanje jezika (Pavličević-Franić, 2011). Jezična kompetencija podrazumijeva znanje jezičnih pravila i normi na teorijskoj razini dok jezično-komunikacijska kompetencija podrazumijeva uporabnu razinu jezika na svim razinama: glasovnoj, gramatičkoj, leksičkoj i tekstnoj. Istraživanja pokazuju da je već u procesu ranoga učenja hrvatskoga jezika (osnovna škola) učenicima bolje razvijena jezična, nego jezično- komunikacijska kompetencija (Aladrović Slovaček, 2008 ; 2012), što nerijetko rezultira slabom funkcionalnom pismenošću. Pojam jezične kompetencije usko je povezan s pojmom jezične svjesnosti koji podrazumijeva znanje o jeziku te svjesnu osjetljivost i percepciju u procesu jezičnoga učenja, poučavanja i uporabe, odnosno razumijevanje kako jezik funkcionira te kako ljudi uče i upotrebljavaju jezik. Upravo zbog slabije jezične osposobljeni tijekom školovanja, kod nekih se učenika pojavljuje i „strah od jezika“ (Jelaska, 2005) ili vrlo negativan stav prema učenju jezika, što također dovodi do lošije funkcionalne pismenosti. S obzirom na sve navedeno, može se zaključiti kako je uloga učitelja u procesu učenja i poučavanja jezika jako važna jer će o načinu njegova rada uvelike ovisiti rezultati, ali i stavovi njihovih učenika. Upravo zato cilj je ovoga rada utvrditi razinu jezičnih kompetencija budućih hrvatskih učitelja (studenata učiteljskih fakulteta) te ispitati njihove stavove prema učenju i poučavanju materinskoga (hrvatskoga) jezika, odnosno utvrditi njihovi jezičnu osviještenost. Za potrebe istraživanja konstruiran je Test jezičnih kompetencija te Upitnik o stavovima čiji će rezultati poslužiti za utvrđivanje razlike u rezultatima lingvističke i komunikacijske kompetencije, ali i analizu stavova i očekivanja, odnosno jezične osviještenosti. Istraživanje će obuhvatiti četiri učiteljska fakulteta u Republici Hrvatskoj (N = 300) na drugoj godini studija. Očekuje se slabija jezična osviještenost te više negativni stavovi prema Hrvatskome jeziku kao nastavnome predmetu, što rezultira negativnim stavovima prema hrvatskome jeziku općenito.

jezična komepetencija; jezično-komunikacijska kompetencija; učitelj; hrvatski jezik

nije evidentirano