hrvatski

Izidor Kršnjavi i počeci poučavanja povijesti umjetnosti u Hrvatskoj

U dokumentima ostavštine Izidora Kršnjavog, pohranjenima u nekoliko zagrebačkih arhiva i institucija, razni istraživači iščitali su mnoštvo podataka kojima se oblikovala slika njegove političke karijere te objasnio njegov veliki udio u stvaranju ondašnje hrvatske kulturne i umjetničke baštine. Iz istih izvora, iako u dosta manjoj mjeri s obzirom na navedene kategorije, može se rekonstruirati njegov pedagoški i profesorski rad.Nastava povijesti umjetnosti na današnjem Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu započela je predavanjima i profesurom Kršnjavoga 1878. godine. Zaslugom istraživača koji su se bavili tim segmentom njegova rada razjašnjeni su detalji oko njegova profesorskog imenovanja i uzora, koje nalazi posebice u bečkom modelu studija povijesti umjetnosti i profesoru Rudolfu Eitelbergeru. Upravo na pedagoški segment njegove djelatnosti usmjereno je i ovo izlaganje. Naglasak je stavljen na njegova predavanja, posebice ona neobjavljena – kao što su Povijest kulture u dobi renaissance, O grčkoj nastavi, O estetici, O secesiji i druga – koja je održao na Katedri za povijest umjetnosti zagrebačkog Sveučilišta. Iz zabilješki i dokumenata Kršnjavoga saznajemo o njegovoj nastavnoj djelatnosti, “znanstvenim i umjetničkim ekskurzijama” koje je priređivao za svoje slušače, o njegovim razmatranjima o školstvu i zalaganju za uporabu novih tehnologija u svrhu populariziranja znanosti i umjetnosti. Sve izloženo vrijedno je svjedočanstvo o počecima nastave povijesti umjetnosti u Hrvatskoj te stoji kao temelj njezina daljnjeg razvoja i grananja.

Izidor Kršnjavi, Mudroslovni fakultet u Zagrebu, Stolica za poviest umjetnosti u Zagrebu, Slovnica umjetnosti, kolegiji povijesti umjetnosti, nastavna sredstva i pomagala, nastavne metode

nije evidentirano