hrvatski

Probiotičke bakterije – prijateljsko lice primjenjene mikrobiologije

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, ustanovljeno je da u ljudskom organizmu postoji složena mikrobiota, koja se stječe ubrzo nakon rođenja i prisutna je u ljudskom organizmu kroz cijeli život. Pritom je broj bakterijskih stanica koje čine mikrobiotu čak deset puta veći od broja humanih stanica. Međutim, razumijevanje načina na koji različite mikrobne vrste utječu na ljudsko zdravlje te dokazivanje korelacije između zdravstvenog statusa domaćina i prisutnosti određenih vrsta bakterija, imajući u vidu da sastav mikrobiote intenzivno varira među pojedincima, i dalje predstavlja veliki izazov. Naime, osim patogenih mikroorganizama, u našem se tijelu nalazi niz korisnih bakterija. Te dvije skupine bakterija su u stalnoj međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma. Brojni okolišni utjecaji te fiziološki čimbenici (stres, neuravnotežena prehrana, neki lijekovi, povišena tjelesna temperatura..) mogu dovesti do poremećaja ravnoteže intestinalne mikrobiote. Nadalje, zbog alarmantnog stanja koje je uzrokovalo širenje antibiotičke rezistencije, pojavila se potreba za alternativnom antimikrobnom strategijom. U današnje vrijeme, upravo su probiotici prepoznati kao najučinkovitije rješenje u prevenciji i terapiji infekcija intestinalnog trakta. Međutim, pri odabiru bakterijskog soja kao probiotičkog, potrebno je uzeti u obzir čitav niz strogih zahtjeva koji čine izrazito kompleksnu strategiju za izbor probiotičkih sojeva. U Laboratoriju za tehnologiju antibiotika, enzima, probiotika i starter kultura na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, probiotički koncept istražuje se još od devedesetih godina pod vodstvom prof.dr.sc. Jagode Šušković. Unatoč tome, probiotičke, ili kako se često nazivaju, dobre bakterije, još uvijek nisu otkrile sve svoje tajne.

probiotičke bakterije ; antibiotička rezistencija

nije evidentirano