hrvatski

O izboru ustavnih sudaca

Autorica elaborira svoje stajlište u raspravi o ustavnom načinu izbora ustavnih sudaca u Hrvatskoj, posebno se osvrćući na problem kako dobiti uravnotežen ideološki sastav nužan za legitimitet Ustavnog suda, a time i 2/3 većinu ukupnog broja zastupnika potrebnu za izbor sudaca? Ustavne suce bira politička vlast, bilo vlada samostalno (u Kanadi, Japanu, Norveškoj i Danskoj), parlament samostalno (jedan dom u Portugalu, dva u SR Njemačkoj), izvršna vlast s parlamentom (Austrija, Francuska) ili izvršna, zakonodavna i sudbena vlast (Italija, Španjolska). Koje god pravne mjere opreza bile usvojene, primjerice 2/3 većina, imenovanja su uvijek rezultat političkog procesa. Općenito je prihvaćeno u znanosti ustavnog prava da izbor ustavnih sudaca od političke vlasti iz političkih motiva nije pogreška u sustavima ustavnog sudovanja. Naprotiv, to je kvaliteta i nužnost budući da ustavno sudovanje u velikoj mjeri počiva na toj demokratskoj tehnici izbora. Važno je da ustavni sud ima uravnotežen sastav. Ustav nije vrijednosno neutralan dokument. Ustavna načela uključuju određene vrijednosti, osjećaje pravednosti i političke odluke. Nužno je da pri njihovoj konkretizaciji u svrhu primjene ustavni suci uporabljuju i vrijednosne sudove. Politička usmjerenost suca dobar je vodič za otkrivanje tih vrijednosti i uspostavu uravnoteženog sastava suda prema poštovanju tih vrijednosti. Razmjeran, uravnotežen izbor sudaca, pravnika na vrhuncu karijere na svojim područjima, prema različitoj ideološkoj usmjerenosti nije bolest, nije deficit, već je kvaliteta i nužnost. To je jedina realna mogućnost, iako je lijek gorak, za djelotvornost, legitimitet i neutralnost hrvatskog Ustavnog suda. Njemački primjer pokazuje da je to jedan od glavnih razloga visokog stupnja legitimiteta i djelotvornosti najmoćnijeg ustavnog suda na svijetu.

Ustavni sud Republike Hrvatske; Savezni ustavni sud SR Njemačke; izbor sudaca; politika; neutralnost; legitimitet

nije evidentirano