hrvatski

Nesročne sintagme u nastavi hrvatskog kao inog jezika

Sintagmom se smatra svaki najmanje dvočlani uzastopni spoj samoznačnih riječi povezanih na temelju zavisnosti, a prema padežnom slaganju ili neslaganju upravnoga i zavisnoga člana razlikuju se sročne i nesročne sintagme. Prema vrsti riječi kojoj pripada upravni član sintagme se dijele na imeničke, pridjevske i glagolske. Upravni član u kontekstualno neuključenoj nesročnoj sintagmi uvijek je u nominativu. Kontekstualno uključena, takva sintagma može imati sve rečenične uloge, a padež upravnog člana ovisi o ulozi koju sintagma ima u rečenici te o rekciji predikatnoga glagola. Padež u kojemu je zavisni član sintagme, njegova morfologija i semantika, odnosno kombinacija dvaju padeža u kontekstualno uključenoj sintagmi, čini obradu i usvajanje nesročnih sintagma u nastavi hrvatskog kao inog jezika (HIJ-a) zahtjevnima. Obrada nesročnih sintagma podrazumijeva ovladanost oblicima i značenjem padeža u kojem je zavisni član sintagme u kombinaciji sa značenjem onoga padeža u kojemu se, iz sintaktičkih razloga, nalazi upravni član. U članku će biti riječi o nesročnim imeničkim sintagmama kao o sastavnici poučavanja HIJ-a.

nesročne sintagme, poučavanje hrvatskog kao inog jezika

nije evidentirano