hrvatski

Trenirka, diktafon i "iskrivljen hrvatski": metodološki izazovi sociolingvističkog intervjua i sudioničkog promatranja

Sociolingvistički intervju i sudioničko promatranje (Labov 1984, Tagliamonte 2006) klasične su metode terenskog rada koje i dalje potiču istraživače na kritičko (samo)promišljanje. Ovaj rad prikazuje a) neke temeljne pojmove i postavke sociolingvističkog terenskog rada te b) neke od izazova terenskoga rada koji su se pojavili tijekom autorova istraživanja bilingvizma četveročlane hrvatske iseljeničke obitelji u kanadskom gradu Torontu (Starčević 2014). Problematiziraju se sljedeća pitanja: 1) kako postići „spontanu“ ispitaničku produkciju (radi pristupa vernakularu) u nespontanoj situaciji intervjua s asimetričnim odnosima moći te kako vrednovati ulogu istraživača kao faktora koji utječe na ispitaničke iskaze na nekoliko razina, 2) koliko postavki istraživanja otkriti ispitanicima s obzirom na moguć utjecaj na njihovu produkciju, 3) kako pristupiti rezultatima u kojima se ispitanički iskazi razlikuju od istraživačevih zapažanja te 4) treba li omogućiti ispitanicima uvid u snimljeni materijal ako oni to zatraže? Budući da je u ovom tipu istraživanja istraživač nužno dio situacije koja je predmet proučavanja, odluke koje donese o navedenim pitanjima odrazit će se i na rezultate istraživanja. Primjerice, kako bi se lakše pristupilo neformalnoj i „spontanoj“ proizvodnji ispitanikâ, istraživač mora osvijestiti faktore kao što su vlastito ponašanje, varijetet(i) vlastite produkcije, znanje ispitanikâ o istraživačevom jezičnom repertoaru, stupanj (izvan)jezične akomodacije ispitanicima, društvena uloga u kojoj ga percipiraju ispitanici, kao i mjesto provođenja intervjua. U dvojezičnim terenskim situacijama ispitanici će možda smatrati da miješanje i prebacivanje kodova nisu legitimni oblici jezične produkcije te će im trebati pojasniti neke temeljne lingvističke poglede na dvojezične varijetete, što pak može utjecati na njihovu produkciju. U nekim slučajevima ispitanici će iskazivati stavove i iznositi informacije o sebi ili o drugim govornicima koje neće biti u skladu s istraživačevim opažanjima, pri čemu treba pripaziti da se istraživačevom povratnom informacijom ne uzrokuje nelagoda kod ispitanikâ. Konačno, ispitanici će ponekad željeti poslušati snimljeni materijal intervjua. Istraživač mora odlučiti hoće li to omogućiti i u kojoj mjeri, pogotovo zbog toga što ispitanici možda neće pozitivno reagirati na svoju ili tuđu jezičnu produkciju i poglede iznesene na snimci. Navedeni izazovi razmatraju se u odnosu na prethodnu literaturu i na rezultate autorova istraživanja.

sociolingvistički intervju, sudioničko promatranje, iseljenički bilingvizam, jezični kontakt, prebacivanje kodova

nije evidentirano